Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

DUGOGODIŠNJI MODNI HIT

Obuća vojnika, šminkera i pankera - bezvremenska čizma koju nose generacije

Autor zlatko dall
Autor zlatko dall

Britanski brend Dr. Martens već je dugi niz godina više od proizvođača obuće i modnih dodataka - simbol je jedne kulture, tihe pobune protiv srednjostrujaških životnih načela i prvi izbor svih onih koji u svoj stil žele unijeti dašak drukčijeg

Izvor: Profimedia

Hipiji nikada nisu nosili martensice; njihova obuća bile su ili starke ili, u mojem slučaju, samtene gležnjače koje su uzrokovale takvu bol u stopalima da i danas, kad ih se sjetim, počnem šepati”, zapisao je čuveni britanski radijski DJ i kritičar John Peel. Jedan od onih koji je, otkrivši marte, ostao trajno privržen toj kultnoj obući.
Priča o famoznim martensicama - koje danas nose i muškarci i žene, i ‘terenci’ i gradski šminkeri - počela je prije točno 120 godina kada su u engleskom Wollastonu Benjamin Griggs i Septimus Jones pokrenuli proizvodnju čizama. Deset godina poslije tvrtku je potpuno preuzela obitelj Griggs koja je proizvodnju temeljila na robusnoj radničkoj i armijskoj obući. Tko zna kako bi se razvijao njihov obućarski biznis da njemački vojni liječnik Dr. Klaus Märtens, pokušavajući pronaći rješenje za svoju ozlijeđenu nogu kojoj su štetile tvrde vojničke čizme, nije 1945. osmislio novi tip čizama od znatno mekše kože s poplatom od automobilske gume. Nakon što je netom po završetku rata u Njemačkoj postigao uspjeh sa svojim proizvodom praveći cipele i čizme s poplatom od avionskih guma bivšeg Luftwaffea te početkom pedesetih proširio svoj unosni biznis, na isteku dekade patent je prodao tvrtki Griggs Group Ltd. Englezi su ‘posvojili’ ime, malo promijenili petu i uveli prepoznatljivi žuti štep. Uspjeh je bio trenutačan pa nije naodmet napomenuti da se taj prvi, bazični model iz 1960., nazvan 1460, proizvodi i danas. Martensice su jednostavno bile idealna vojna i radna obuća pa su ih početkom 60-ih godina u Britaniji nosili poštari, tvornički radnici, građevinari, policajci… Potonji su, zbog strogih pravila vezanih uz uniformu, nosili čizme koje su umjesto prepoznatljivog žutog imale crni štep. Čizme su tih godina dobile i bliskog ‘rođaka’: niske ‘derby’ cipele koje su, dakako, u prodaji i danas.

Izvor: Profimedia

Čizme s etiketom Dr. Martens u popularnoj kulturi bile su prije svega zapamćene kao dio ‘uniforme’ skinheadsa. Njihov se stil nije znatnije mijenjao do danas pa zagriženi pripadnici te supkulture vječno izgledaju kao “tipična buržoaska karikatura radnika”, kako je to nekoć zapisao sociolog i rock kritičar Simon Frith.
Skinsi su, unatoč tome što su genezom povezani s modovima (a modovi su bili prva britanska supkulturna grupa koja je svojim autohtonim stilom radničke omladinske potkulture imala golem utjecaj na industriju masovne zabave, glazbu, modu...), bili oličenje tipične ksenofobne i agresivne omladinske supkulture radničkog londonskog East Enda. “Skinheadsi su stilom bili groteskna slika radničkog modela”, zapisao je sociolog Phil Cohen. Za razliku od klasičnih modova, koji su zagovorom šminkerske, srednjoklasne odjeće nastojali simbolično izbrisati svoje radničko podrijetlo, skinsi, ili hard mods, kako su ih također nazivali u ranoj fazi, izravno se naslanjaju na radničku kulturu svojih roditelja. U toj ranoj fazi skinsi su slušali soul i ska glazbu našavši uporište i u ‘rudy boy’ sceni Kingstona koju su u Britaniju donijeli mladi imigranti s Jamajke. A onda je došlo do zaokreta i skinsi, posebice nova navijačka supkultura, postali su sve agresivniji zagovarajući izolaciju umjesto integracije te oživljavajući sve rituale tipične za radničke omladinske supkulturne pokrete, a posebno čuvanje vlastitog teritorija.

Izvor: Profimedia

Sociolog Stuart Hall u studiji ‘Football Hooliganism’ (Nogometni huliganizam) pojavu nasilja na stadionima izravno povezuje sa skinheadsima. Konačno, i John Clarke je rekao: “Nogomet i nasilje koje se odvijalo oko njega predstavljali su također jednu od arena u kojoj se izražavala kolektivna koncepcija ‘muškosti’ skinheadsa.” Ona je, naime, podrazumijevala poistovjećivanje muške snage s grubošću, spremnost da se ne povlači pred gužvom i zagovaranje ratničkog pohoda. Martensice, koje su imale čelične kapice kao štitnike za prste radnika u građevinarstvu koji rukuju teškim strojevima, prigrljene su kao oružje u stadionskim tučnjavama. U trenutku kada je policija počela oduzimati marte pri ulasku na stadione, one su u trenu postale nezaobilazan dio uniforme skinsa, zajedno s uskim hlačama čije su nogavice zavrnute kako bi se što više istaknule čizme. Zanimljivo je da su nogometu skloni skinsi početkom 70-ih počeli bojiti svoje martensice u klupske boje, a tvrtka je, na zahtjev policije, na tržište plasirala nove modele čizama koje nisu imale ‘opasne’, u tučnjavama ubojite čelične kapice.

 Marte su supkulturnu slavu doživjele najprije zahvaljujući skinsima, ali nisu ih jedino oni prigrlili. Među prvim zvijezdama rocka koje su često nosile (i tako popularizirale) te čizme bio je Pete Townshend iz benda The Who. Simboličnu vezu između martensica i benda prepoznao je i redatelj Ken Russell pa je u ekranizaciji rock opere ‘Tommy’ Eltonu Johnu za izvedbu ‘Pinball Wizarda’ dao izraditi divovski smeđi model. I u kultnoj Kubrickovoj ‘Paklenoj naranči’ iz 1971. banda nasilnika koju predvodi Alex (glumi ga Malcolm McDowell) nosi čizme nalik martama, što je horde ljubitelja tog filma navelo da nabave svoje. Nezaobilazne su kao dio odore hammerskinsa u ekranizaciji ‘The Walla’ Pink Floyda te u brojnim filmovima koji govore o radikalnim neonacističkim i rasističkim skupinama u Europi i Americi.
Članovi megapopularnog Sladea, koji je počeo kao prvi pravi skinhead bend, a poslije je prigrlio glam-rock, tijekom 70-ih bili su svojevrsni manekeni za marte, baš kao i pub rock glazbenik novog vala Ian Dury koji je u Dr. Martens čizmama pozirao na omotu svog sjajnog albuma ‘New Boots And Panties!!’.

Izvor: Profimedia

A onda je došao punk i martensice su postale omiljena (gotovo nezaobilazna) obuća članova bendova Sex Pistols, Clash, Stranglers, Damned, Buzzcocks... Na isteku sedmog desetljeća ska pokret je zahvaljujući uspjehu Madnessa, Bad Mannersa, Specialsa i drugih bendova marte pretvorio u obavezni dio uniforme novih ‘rudy boysa’, kao i glazbenika i publike sklonih psychobillyju s obje strane Atlantika. Lakše je nabrojiti koje se rokerske zvijezde od osamdesetih do danas nisu fotografirale u martama nego one koje su posegnule za niskim ili visokim DM modelima. Pogues, Smiths, Billy Bragg, Replacements, PJ Harvey, Police, Sinead O’Connor, Depeche Mode, Frankie Goes To Hollywood, Soft Cell, Manic Street Preachers, Blur, Suede, Prodigy, No Doubt i Red Hot Chili Peppers samo su mali dio poduže liste slavnih koji su urbi e torbi propagirali marte cementirajući ih i kao neizbježan modni komad. Hardcore američka scena, novi val heavy metala (Slayer) i grunge s uzletom Nirvane, Soundgardena, Pearl Jama i drugih dodatno su promovirali martensice te ih, uz karirane košulje, pretvorili u uniformu nove generacije na koju je brzo reagirala i modna industrija.
Zar je onda čudno što su martensice danas nezaobilazne u svim mogućim modnim kombinacijama te su uniseks obuća koju biraju i muškarci i žene. Kao modni komad koji se nosi i uz odijela i uz stare, poderane traperice, uz ljetne jakne i krzna, minice i baggy hlače, uvijek jamče onomu tko ih nosi udobnost, ali i dozu individualnosti.

Tagovi

Najčitanije

Najnovije