Štrudl od jagoda, tiramisu od jagoda te cheesecake i pana cotta s jagodama neki su od osvježavajućih deserata u kojima će na Plešivici 22. i 23. svibnja moći uživati posjetitelji Festivala pjenušaca i jagoda. Novo izdanje Festivala neće biti u gradu, sa svim vinarima i jagodarima na okupu, nego zbog epidemioloških razloga na otvorenom, u dvorištima vinarija. Deset vinarija s Plešivice te Hotel Princess u Cvetkoviću na ulazu u Jastrebarsko sudjelovat će u priredbi uoči Svjetskog dana vina 25 svibnja. Za nju je Turistička zajednica Grada Jastrebarskog 2019. dobila i nagradu Udruge hrvatskih putničkih agencija za kreativnost i inventivnost manifestacije koja “na podlozi proizvodnje vrhunskih pjenušavih vina svojim sadržajem doprinosi unaprjeđenju turističke ponude destinacije”.
Posluživanje jagoda i pjenušaca, odnosno šampanjaca, tradicija je najslavnijeg teniskog turnira na svijetu, onog u Wimbledonu pokraj Londona. Engleska je poznata po uzgoju jagoda kao i Zagrebačka županija, posebno njezin zapadni dio, baš od Zagreba prema Jastrebarskom. Tako će svježih jagoda domaćih proizvođača biti i u dvorištima vinarija Roberta Braje, Dobre berbe, Željka Gregorića, Ivančić – Griffin, Jagunić, Kolarić, Korak, Kurtalj, Šember i Tomac&Bajda, a posljednjih desetljeća većina najboljih hrvatskih pjenušaca stiže s Plešivice.
Za to je najviše zaslužan Franjo Jambrović (1926-2006.) koji je pjenušcem Zlatni perlan 80-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj začeo modernu eru proizvodnje pjenušaca klasičnom metodom druge fermentacije u boci, a vodeći plešivički proizvođači i danas ga drže svojim učiteljem. Prva pjenušava vina u Hrvatskoj bile su bakarske vodice koje nemaju veze s banalnim pićem koje se i danas prodaje pod tim imenom, iako je povremeno stizalo i iz Slovenije. Pr(a)ve vodice radili su u Bakru ruralnom metodom (méthode rurale) koja potječe iz talijanskog Pijemonta još u 18. stoljeću od grožđa beline. Pretpostavlja se da je to sorta koju danas znamo kao žlahtinu, s padina Bakarskog zaljeva. U Samoboru, koji je danas dio vinogradarske podregije Plešivice, samo s druge strane istoimenog brda, oko 1800. godine postojala je “Tvornica šampanjaca”. Spominje je Tihana Luetić u radu “Demografska analiza stanovništva grada Samobora od kraja 18. stoljeća do 1857. godine” uz napomenu kako se “tvornica nije dugo održala”. Tih smo godina uvozili i prave šampanjce. Prije dvadesetak godina javili su mi iz glasovite šampanjere Veuve Cliquot kako su pronašli dokument da su 1808. izvezli u Hrvatsku 200 boca bijelog i 100 boca ružićastog šampanjca.
Franjo Pokorny, koji je poslije bio vlasnik današnjeg Badela 1862, izlagao je "šampanjac od hrvatskog vina" na gospodarskoj izložbi Dalmacije Slavonije i Hrvatske 1864. u Zagrebu. Tvornica pjenušavog vina njemačkog kneza Georga Wilhelma Schaumburga-Lippea osnovana je u Slatini 1864. i proizvela 2000 boca, a u Čakovcu je 19. studenog 1904. godine osnovana Međimurska tvornica šampanjca Strahija i kompanjoni. Danas naziv šampanjac ne smijemo koristiti zato što su ga zaštitili vinari francuske regije Champagne za pjenušce proizvedene po strogim pravilima koja je propisao Le Comité Interprofessionnel du vin de Champagne (CIVC), udruženje uzgajivača grožđa, proizvođača vina i trgovaca. Ponajbolji plešivički pjenušci su proizvedeni po tim pravilima, samo što grožđe nije iz Champagne.
A na Festivalu pjenušaca i jagoda neće se uživati samo u plodovima te biljke iz porodice ruža. U Franjo Kolarić, poznatog kao odličan domaćin, najavljuje da će kod njega biti svega uz pjenušce Coletti. Krešimir Ivančić imat će posebne zalogaje i uz Griffin Dark Side, crni pjenušac koji je rijetkost i u svjetskim razmjerima, a Drago Kurtalj sigurno će ponuditi odličnu gusju paštetu koju priprema supruga Dubravka, a preporučuju je uz Rosé Brut te bijeli pjenušac Cuvée Prestige 2015. Extra brut koji je više od četiri godine odležao u boci na kvascima. Obiteljska vinarija Sande i Roberta Braje u Lokošinu dolu nudit će bijeli, ružićasti i crni pjenušac Pét-nat. Kratica je to za pétillant naturel, što znači prirodna pjenušavost, a označava pjenušpce proizvedene starom metodom u kojoj bazno vino nastavlja fermentirati i nakon što se pretoči u bocu pa zatvori krunskim čepom. Uz crni Pét-nat od portugisca odlično pristaje njihov jedinstveni burger od češnjovki u domaćem slatkom pecivu.
Uživat će i oni kojima je od burgera bolji neuburger. Riječ je o austrijskoj sorti koje dosta ima u starim plešivičkim vinogradima. Zasađeni su prije 80-ak pa i više godina prema austrougarskoj tradiciji s desetak sorata koje se beru i vinificiraju zajedno. Ima u njima i šipelja, kraljevine, zelenog silvanca, zelenog i crvenog veltlinca, graševine, žutog plaveca, štajerske beline... Neka sorta uvijek će dati dobro grožđe pa će i konačno vino biti ujednačene kvalitete. Takva vina od starih sorata, ili barem od nekih od njih pojedinačno, kao začin u pojedinim svojim pjenušcima koriste vinarije Šember, Tomac&Bajda, Dobra berba, Kolarić, Jagunić, Gregorić, Ivančič-Griffin... Izvrsne, sasvim suhe i dugo odležavane bijele i ružićaste pjenušce iz berbi 2014., 2015., 2016. i 2017. ponudit će i vinarija Korak.
Kako bi se izbjegle gužve u vinarijama za posjetu se treba najaviti. Njihovi kontakti, kao i ostale informacije o Festivalu, su na internetskoj stranici Turističke zajednice Grada Jastrebarskog TZ Jastrebarsko.
