Ljudski organizam je svakodnevno izložen brojnim uzročnicima bolesti. Pravilna prehrana ima važnu ulogu u podržavanju rada imunosnog sustava koji je glavna zaštita od sezonskih infekcija - prehlade ili gripe, a posebno trenutno COVID-19 infekcije. Tome u prilog ide i činjenica da je probavni sustav zbog svoje velike površine najveći imunosni organ u cijelom organizmu.
Za državanje jakog imuniteta važan je adekvatan unos svih sastojaka hrane - makronutijenata i mikronutrijenata. Općenito oslabljeni imunitet povezuje se s nedostatkom nekog  od nutrijenta. Neadekvatna prehrana može biti razlog lošeg ili oslabljenog imuniteta. Nedostatak bilo kojega nutrijenta može oslabiti odgovor imunosnog sustava. Osim deficita, tj. manjka nutrijenata, imunosni sustav slabiji je i kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih pojedinaca jer je njihov organizam neprestano izložen blagoj upali. Također, pojedini sastojci hrane koji su zastupljeni u nepravilnoj prehrani, poput jednostavnih šećera i zasićenih masnih kiselina, mogu imati negativne učinke na imunosni sustav i oslabiti njegovu djelotvornost. Nema uvjerljivih dokaza da određena hrana ili način prehrane mogu utjecati na imunološki sustav i time prevenirati zarazu ili izliječiti osobu zaraženu koronavirusom. Generalna preporuka je da prehrana bude zdrava i uravnotežena, bogata povrćem i voćem koji su izvor hranjivih tvari. Važno je ostati tjelesno aktivan provodeći vježbe vani ili kod kuće, reducirati stresne situacije koliko god je to moguće  te dovoljno spavati (7-9 sati) što dodatno pozitivno utječe na funkcioniranje imunološkog sustava.

Vitamin D i Covid-19
Shutterstock 

Prema zdravstvenim tvrdnjama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folat i selen imaju povoljan utjecaj na rad našeg imunološkog sustava. Trenutno u svijetu vlada pandemija hipovitaminoze D, jer preko milijardu ljudi ima deficit upravo ovog vitamina. Od proglašenja pandemije znatno je porastao interes upravo za vitamin D i njegov utjecaj u prevenciji i liječenju COVID-19 infekcije. Naziv vitamin D obuhvaća skupinu od sedam vitamina koji se međusobno razlikuju po strukturi. Dva najvažnija predstavnika su kolekalciferol - vitamin D3 koji je životinjskog podrijetla i nastaje iz kolesterola te ergokalciferol – vitamin D2 koji se dobiva ultraljubičastim zračenjem iz biljnog sterola, ergosterola. Vitamin D3 i D2 imaju istovjetna biološka djelovanja. Vitamin D je topiv u mastima i ključan u brojnim tjelesnim funkcijama. Između ostalog pomaže tijelu da apsorbira mineral kalcij koji igra važnu ulogu u tvorbi i održavanju jakih kostiju. Ovaj vitamin također osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Znakovi manjka vitamina D uključuju sklonost prehladi, brzo umaranje, krhkost zubiju i kostiju, depresiju i anksioznost. Hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna i skuša, ali i ulje od riblje jetre.

Vitamin D i Covid-19
Shutterstock 

Koji su faktori rizika za manjak vitamina D?

  • Život na visokim geografskim širinama iznad 50 stupnjeva – što smo bliže sjeveru to su jesenski i zimski dani kraći, a opskrba sunčevom svjetlošću otežanija
  • Život na zagađenom području – onečišćenje upija dio sunčevog zračenja i ograničava količinu koja dopire do kože 
  • Provođenje previše vremena u zatvorenom
  • Korištenje velikih količina kreme za sunčanje koja sprečava prodor sunčevog zračenja do kože
  • Tamnija koža – tamnoputima treba duže izlaganje suncu da bi im ono potaknulo proizvodnju vitamina D  
  • Prehrana s premalo namirnica koje sadrže vitamin D  
  • Pretilost – čini se da previše masnog tkiva ometa apsorpciju vitamina D  
  • Crohnova bolest smanjuje sposobnost crijeva da apsorbiraju vitamin D 
  • Poodmakla dob 
  • Trudnoća ili dojenje.  

Koliko je vitamina D premalo?

Do manjka ovog vitamina dolazi ako se ne izlažete dovoljno suncu ili vaš organizam ne uspijeva apsorbirati vitamin D proizveden uz pomoć sunca ili unesen hranom. Tko ima simptome manjka ovog vitamina može vrlo lako potvrditi ili opovrgnuti svoje sumnje testiranjem krvi.

Adekvatna koncentracija vitamina D u krvi  iznosi 75 – 125 nmol/L . Ukoliko je:

  • konc. vitamina D & 30 nmol/L & 10 ng/mL  govorimo o teškom nedostatku vitamina D
  • konc. vitamina  D & 50 nmol/L & 20 ng/mL  govorimo o nedostatku (deficitu) vitamina D
  •  konc. vitamina  D & 75 nmol/L & govorimo o manjku (insuficijenciji) vitamina D

Liječenje manjka vitamina D

Tri su načina povisivanja nivoa vitamina D koji nam mogu poslužiti i u svrhu prevencije razvoja manjka ovog vitamina: 

  • Uzimanje dodatka prehrani s vitaminom D

Za većinu odraslih preporučena dnevna doza je 600 IU (međunarodnih jedinica), a za starije od 70 godina 800 IU. Djeci do 12 mjeseci dovoljno je 400 IU. Prema novim preporukama maksimalna podnošljiva dnevna doza za odrasle iznosi 4000 IU

  • Prehrana bogata vitaminom D

Hrana nije najbolji izvor ovog vitamina ali, kao što smo već rekli, možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna, skuša i ulje riblje jetre. Govedina, neki sirevi i žumanjak jajeta sadrže manje količine vitamina D

  • Povećano izlaganje prirodnom svjetlu

Kad god vremenske okolnosti dopuštaju boravite barem pola sata na otvorenom, najbolje između 11 i 13 sati. Ako imate svijetlu put ili ste imali rak kože posavjetujte se s liječnikom i odvagnite rizike od izlaganja suncu naspram rizika od nedostatka vitamina D

Vitamin D i Covid-19
Shutterstock 

Trenutno ne postoje rezultati randomiziranih kliničkih studija koje bi nedvojbeno potvrdile korist vitamina D u prevencji i liječenju COVID-19 infekcije. Međutim, dok čekamo daljna istraživanja i rezultate takvih ispitivanja potrebno je promicati profilaktičko uzimanje 600 IU vitamina D (za većinu odraslih). To nam sigurno donosi brojne blagodati vitamina D za zdravlje kostiju i mišića, a postoji šansa da profilaksa može smanjiti utjecaj COVID-19 u populacijama gdje je čest nedostatak vitamina D. Implementacijom ovakve profilakse nemamo što izgubiti, a potencijalno možemo puno dobiti i spasiti mnoge živote.

Vitamin D i Covid-19
Mirela Marić, Storypress