Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lifestyle

Kako stres i vrijeme u kojem živimo utječu na naše odnose

Autor Lidia Černi
Autor Lidia Černi

Pandemija, potres, financijska nestabilnost i loša prilagodba na promjene koje su zadesile živote svih nas rezultiraju golemom količinom stresa koji se, ukoliko se na vrijeme ne prepozna i ne regulira, može negativno odraziti na naše zdravlje, ali i odnose s drugima. Jedna čitateljica upravo zbog stresa ima nikad gori odnos sa svojim partnerom, a kolumnistica Lidia Černi otkriva kako riješiti ovaj problem

Izvor: Shutterstock

Nedavno mi se jedna čitateljica požalila da zbog stresa više ne može održavati zdrav odnos s partnerom pa me molila da joj objasnim što napraviti, pitala me kako se to stres manifestira jer ga ona nije posve svjesna, a i kod partnera vidi slične simptome - netrpeljivost i iritaciju. Što učiniti, pita me? Stres je vrlo opaka 'bolest' današnjice i nusprodukt je ovih silnih promjena kojima se ne želimo prilagoditi, jer upravo promjena testira našu 'iluziju kontrole' kojoj nas je naučio moderan život u posljednjih 30 godina. Mjeseci ovogodišnje produljene karantene, neizvjesnost, smrti, tuge, revolucije, preseljenja, gubitak posla, online školovanje i usamljenost koja dostiže zastrašujuće podatke, tako pokazuju istraživanja, bili bi sasvim dovoljni faktori stresa sami po sebi, ali politička klima, lokalno i globalno, udvostručila je našu kolektivnu razinu stresa. Sam je stres na vidjelo izlučio dvije svoje najvažnije komponente kad govorimo o samoodržanju - kontrolu i održavanje. Stres moramo 'kontrolirati' radi svog zdravlja (i zdravlja svojih najmilijih koji osjećaju njegove učinke). Ali također moramo održavati i zdrave odnose, kako sa sobom tako i sa svojim partnerom i svima drugima ako imamo obitelj.

Izvor: Shutterstock

Ovo su teška vremena. Rekla bih da je 'normalno' danas biti pod stresom, on je odgovor na sve ono što se ove godine događalo kod nas i u svijetu, a nažalost, ovaj užurbani i nepredvidiv život sa silnim promjenama na koje većina ne reagira prihvatljivo, nastavit će se i u budućnosti. Tako predviđaju mnogi stručnjaci. Regulacija, odnosno kontrola stresa, danas postaje sve zahtjevnija vještina i vrlo je važna za nas, a važan je faktor i u održavanju naših partnerskih odnosa. Ubrzan način života, sve veća jurnjava za poslovnim i obiteljskim obvezama, kratki rokovi u kojima moramo obaviti neki važan zadatak, stalna prilagodba na nove i veće izazove, sve to stvara stres u našem organizmu. Ako ga se ne uoči, ne detektira i ne odbaci razboljet ćemo se mentalno i fizički. I naš nas unutarnji glas upozorava da smo u stresu – osjećamo bol, tugu, patnju, iritaciju, odbojnost, strah, tjeskobu i tako dalje. No zbog toga što smo navikli na stres u svakodnevnom životu ne slušamo te unutarnje glasnike, otupili smo na njih. I na stres smo se već posve navikli i pristali smo na iluziju da je stres normalna pojava u životu. No to nije istina! Tu su nezdravu tezu nažalost provodili mnogi znanstvenici kao i 'biznis gurui' koji su nametnuli tezu kako je stres - hormon straha, adrenalin - zapravo dobar, stimulativan čimbenik dobrog i uspješnog posla i bolje performanse. No upravo suprotno, jer je jedan od glavnih čimbenika koji otežava regulaciju stresa zapravo pristanak na njega, odnosno nedostatak određenih granica koje moramo postaviti u svakodnevnom životu.

Izvor: Shutterstock

To se danas posebno vidi u vremenu globalne epidemije u kojem su nam se obiteljski i partnerski odnosi promijenili. A težina situacije se vidi i po padu radne sposobnosti, loših međuljudskih odnosa u obitelji i poprilično visokoj razina rastava u posljednjih 8 mjeseci. Dio nas se želi uključiti, želi pokušati voditi miran dijalog bez stresa umjesto onog koji karakterizira nepovjerenje, površnu prosudbu, nepovjerljivost, čak i bijes. Ali poprilično bezuspješno. Većina nas ipak puca po šavovima. Svega je previše. Kad smo polarizirani, sebe i svoja uvjerenja gledamo pozitivno i afirmativno dok poglede na život drugih vidimo crno-bijelim. Svojim argumentima pripisujemo složenost i istinitost dok pojednostavljujemo tuđe. U drugima brzo uviđamo sve vrste negativnih atributa dok svoje stavove opravdavamo... Sve to pokazuje kako su se partnerski odnosi pogoršali zbog nemogućnosti konstruktivnog i mirnog dijaloga.
No jedino što možemo poboljšati je odnos sa sobom, upravljati sobom, znači svojim emocionalnim reakcijama. Svima će nam trebati puno mentalne okretnosti, veće od one koja nam je do sada bila potrebna da bismo regulirali i održali razinu stresa u narednim danima, tjednima i mjesecima, poglavito sa svojim najbližima.

Izvor: Shutterstock

Dakle, postoje neke iluzije koje nas mogu navesti na to da pomislimo da nismo odgovorni za vlastitu bol ili da ćemo ako se neka druga osoba promijeni mi biti ok, ili da da će ako stvari krenu onako kako želimo sve biti dobro... Pogledamo li pozadinu svake od iluzija kojima smo dopustili da se ukorijene u našem umu otkrit ćemo neku vrstu ovisnosti, što znači da nismo u potpunosti slobodni. Kao bića, kao osobe. A sloboda je bitna ako iz svog života želimo izbaciti stres. Sloboda ne znači da možemo raditi što želimo. Prava sloboda znači da ničemu ne robujemo – uključujući vlastite ideje, mišljenja, vjerovanja, druge ljude, kolektivno-društveni utjecaj (ispiranje mozga, kolektivna hipnoza) te odobravanju i prihvaćanju od strane drugih ljudi.

Izvor: Shutterstock

Tek kad oslobodimo vlastiti um od tih stvari možemo obnoviti zadovoljstvo i dobre partnerske odnose što je znak najdubljeg poštovanja, opuštanja i svih ostvarenja. Jedino tako ćemo se moći suočiti sa bilo kojim izazovom u obiteljskim, partnerskim, poslovnim i društvenim promjenama. Jer ako prihvatimo da je promjena dobra riječ, dobar pojam koji je održao ovu našu civilizaciju kroz povijest i mnoga turbulentna vremena, onda ćemo shvatiti da je prilagodba prirodna reakcija na tu promjenu. Najveći problem u partnerskim odnosima danas jest upravo odbojnost prema prilagodbi na nove uvjete života pod pandemijom.

Izvor: Lidia Černi, Story press

Najčitanije

Najnovije