Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lifestyle

Sami stvaramo realnost u kojoj živimo

Autor Lidia Černi
Autor Lidia Černi

Bilo da je riječ o ljubavnim odnosima bilo da govorimo o poslovnom uspjehu sami stvaramo sliku o sebi, sami stvaramo sliku naše realnosti. Tako barem tvrdi naša kolumnistica Lidia Černi koja nam kroz ovaj tekst pokušava približiti fenomen ljudske svijesti i njegovog utjecaja na naš život te otkriva kako uspješno „skrojiti“ život o kojem sanjamo

Izvor: Shutterstock

Draga Lidia,

hvala Vam na divnim tekstovima kojima ste mi osvijestili mnoge moje dubioze. Redovito Vas čitam. Najviše sam zabrinuta za sebe i odnose koje stvaram. Zanima me kako stvoriti ili stvarati pozitivnu sliku o sebi, kako promijeniti ono što mi smeta kod mene? Imam loše ljubavne odnose, ponavljaju mi se uvijek očito isti obrasci – nađem partnera koji nema ljubavi za mene i to se vidi već na samom početku veze. Sve uvijek završi mojim traumama jer očekujem da me voli, a on to ne može, očito. Kako da se uvijek osjećam dobro u svojoj koži?

Hvala na odgovoru.

Tužna Lena


Draga Lana, moj je poznati stav da sve s čime nismo zadovoljni kod sebe možemo promijeniti, možemo stvoriti sliku o sebi kakvu želimo ako to uistinu žarko želimo. S tom premisom ću vam pokušati pojasniti fenomen rada na sebi. Imaginacija ili mašta već je dugo poznat fenomen ljudske svijesti, vid vizualnog zamišljanja, i znanstvenici ga godinama proučavaju. Za razliku od mišljenja koje je usmjereno na rješavanje problema i stvarnost mašta je usmjerena na kreaciju, stvaranje, i nije ograničena okvirom vanjske realnosti. Imaginacija je vrsta mišljenja koju se ne potiče dovoljno tijekom našeg razvoja. Razvoj ove vrste mišljenja nažalost je u potpunosti zanemaren u obrazovnom sustavu. Odrasli također zanemaruju ovu vrstu obrasca misleći da ona nema neku značajnu funkciju u našem životu. Što je laž! To je arhetipski način razmišljanja o sebi i svojim potencijalima - da nemamo snagu sami išta potaknuti niti promijeniti već nam sva dostignuća i zadovoljstvo moraju doći izvana, mahom iz društva u kojem živimo. Istina je, srećom, posve drugačija. To danas pokazuju brojna istraživanja moći ljudske svijesti.

Izvor: Shutterstock

Sadržaj imaginacije, odnosno naše maštovitosti, može biti pozitivan ili negativan. Ljudi mogu zamišljati i pozitivne i negativne ishode nekih događaja, mogu zamišljati ugodna mjesta i ono što žele imati isto kao i ono čega se plaše ili ono što žele izbjeći. U svakom slučaju, naša moć svijesti i podsvijesti, naša moć kreacije je tako velika da smo sami stvorili strahove koji su sami po sebi iracionalna tvorevina (rijetko se ostvaruju). No vrlo je važno razumjeti da su za naš podsvjesni um mašta i realnost jedno te isto, on ne vidi razliku. Koliko god vremena posvećujemo dubokom razmišljanju i vizualiziranju nečega to nam se u konačnici i događa. Drugim riječima, sami (naš um) stvaramo svoju realnost u kojoj živimo. Ta istina je za mnoge teška "za progutati". Kada zamišljamo nešto (bilo pozitivno, bilo negativno) i zaista se udubimo u taj proces stvaramo emocionalne doživljaje koji su u skladu s tim što zamišljamo. Ako zamišljamo nešto pozitivno stvorit ćemo ugodne osjećaje, osjećaje sreće, relaksacije, zadovoljstva itd., a ako zamišljamo nešto negativno po istom ćemo modelu stvoriti osjećaje straha, tjeskobe, anksioznosti i slično. Što se više udubimo i prepustimo imaginaciji ovi doživljaji postaju intenzivniji i življi. Ova vrsta emocionalnog doživljaja može biti podjednako intenzivna i realistična kao i kada emocionalno reagiramo na stvarne događaje koje vidimo, čujemo ili možemo opipati, pa nam samim time postaju stvarni. Mi smo veliki kreativci. Većini je ljudi to nepoznata činjenica.

Izvor: Shutterstock

Snažan dokaz da imaginacija ili mašta za jedan dio našeg uma može biti isto što i stvarnost su istraživanja koja dolaze od strane neuroznanosti, a ona su pokazala da kada promatramo plesače na sceni u našem mozgu se aktivira isti set neurona odgovornih za pokrete kao i kod ljudi koji na sceni izvode ples. To se događa dok sjedimo i samo promatramo tuđe pokrete. Dakle, naš mozak ima takvu sposobnost da imitira, zamišlja te pokrete što dovodi do aktivacije određenih grupa neurona u mozgu. U jednom neurološkom eksperimentu snimani su električni zapisi koji dolaze iz tzv. somatosenzornog korteksa mozga majmuna svaki put kada je napravi neke pokrete rukom (u tom eksperimentu majmun je igrao jednostavnu igricu na kompjuteru). Ti su se zapisi potom dekodirali u kompjuter koji je upravljao robotskom rukom koja je oponašala pokrete majmuna. U jednom trenu majmun je slučajno otkrio da ako samo zamišlja pokrete svoje ruke to je dovoljno da njegov mozak proizvodi iste nervne impulse koje kompjuter kodira i šalje robotskoj ruci koja se pokrene ovim signalom. Nevjerojatno, ali istinito.

Izvor: Shutterstock

No onaj drugi dio našeg uma koji se zove kritički um ili analitička svijest (to je samo nekih 10 posto našeg uma) zadužen je za kritično mišljenje, odnosno analizu realnosti i njega koristimo svakodnevno u društvenoj interakciji i rješavanju problema, prosuđivanjima i analiziranjima. Ova vrsta mišljenja služi nam da nas poveže s vanjskim svijetom, napravi jasnu granicu između naših fantazija i želja i onoga što dolazi izvana. Kritičko mišljenje služi nam da odbacimo sve one informacije koje prema našoj procjeni nisu istinite ili koje nas mogu ugroziti. Na maštu i analitičko (kritičko mišljenje) ne treba gledati kao na dva suprotstavljena oblika mišljenja već na dvije vrste mišljenja s različitim funkcijama. Pitate se možda kakve veze ima imaginacija s emocionalnim problemima? Ako smo u stanju negativnim stavom stvoriti intenzivne osjećaje anksioznosti, straha, srama i slično, to znači da smo u stanju napraviti i suprotno. U stanju smo pozitivnim stavom stvoriti intenzivne osjećaje ugode, sreće, opuštenosti i drugo. Samo nam je potrebna vježba. Kako vježbati pozitivnu sliku onoga što želite postići ili naprosto pozitivnu sliku o sebi? Trebamo uključiti i vizualizaciju - ona je vrlo moćan alat za postizanje onoga što želimo. Evo što ja preporučam svojim klijentima - na početku nađite neko mirno i udobno mjesto na kojem se osjećate sigurno i na kome vas nitko neće prekidati. Odaberite ono što želite postići u toj vježbi, nešto što jako želite, nešto što će prožimati vašu maštu i neka to bude neka ugodna tema, nešto što će vas potaknuti i da doživite pozitivne emocije, pozitivno iskustvo. Što god želite postići. Prije nego što zatvorite oči i počnete lagano, svjesno disati isključite na trenutak vaš kritički um, onaj njegov dio koji analizira i filtrira informacije. Ako ste u stanju proizvesti željena stanja i pozitivne emocije bit ćete u stanju upravljati svojim raspoloženjem, motivacijom, emocijama i mišljenjem. Dakle, fokusirajte svoju pažnju na unutrašnje iskustvo i doživljaj, a ne na analizu.

Izvor: Shutterstock

Kada ste na trenutak isključili analitičko mišljenje i odabrali temu spremni ste zamisliti i ostvariti što god želite ako to ponavljate svakodnevno. Ponavljanje stvara vještinu. Zatvorite oči i počnite kreirati svoj mentalni film. Zamišljajte scene, događaje, zamišljajte kako se želite osjećati, obratite pažnju na detalje scena koje zamišljate i doživljaja koji kreirate. Obratite pažnju i na zvukove, mirise koje zamišljate. Režirajte taj svoj 'mentalni film' u skladu s onime što želite postići, dopustite si totalnu slobodu i kretivnost i postići ćete sve što želite. Sretno kreativci!

Izvor: Lidia Černi, Story press

 Kolumnistica Lidia Černi međunarodno je certificirani NLP Life Coach, psihoterapeutkinja i hipnoterapeutkinja te direktorica Centra Pozitiva (Centra za pozitivne vrijednosti i osobnu izvrsnost) i od sada odgovara na vaša pitanja vezana za ljubav i odnose. Pitanja šaljite na email: [email protected]

Najčitanije

Najnovije