U broju za veljaču rješavamo jednu od najvećih tajni evolucije života: MISTERIJ ZVAN VIRUSI. Kako su nastali, koliko su korisni, kako su ugrađeni u ljudski DNK, kako su utjecali na evoluciju i još mnogo nevjerojatnih činjenica o njima.
Pročitajte i odličnu reportažu o migranticama diljem svijeta, o modelu uspješnog očuvanja prirode i životinjskog svijeta u Kostariki, o životu na bonaci kroz objektiv Stipe Suraća, kao i druge zanimljivosti.
Ne zaboravite svoje radove za rubriku "Vaša fotografija" slati na info@nationalgeographic.com.hr, a svi novi pretplatnici National Geographic Hrvatska uz jedan broj gratis za ovu godinu dobit će na dar svih 12 brojeva iz prošle godine! Dva godišta za jednu pretplatu! Za pretplatu nas nazovite na broj +385 63 00 817 ili kontaktirajte putem maila pretplata@adriamediazg.hr . Za digitalno izdanje, pojedinačno ili u obliku pretplate, javite se pozivom na 01/4444 998 ili slanjem e-maila na digitalnapretplata@adriamedia.hr .
„Postoje parazitski dijelovi u našim genima. Mnogi su izvorno bili virusi koji su se ugradili u naš DNK. Mnogi više nisu štetni. Ugrubo, od trećine do polovice svih ljudskih gena u osnovi su parazitski“, rekao je Carl Zimmer, a u nastavku pročitajte što o National Geographic Hrvatska izdanju za veljače kaže glavni urednik, Hrvoje Prćić.
Virusi. Zbog korone im se reputacija čini lošijom nego ikada prije. No jesu li oni doista toliko loši? Ili su nam zapravo potrebni? Sjajan stručni tekst o virusima u ovom broju, u tipičnom stilu National Geographica, predstavlja nam viruse u drugačijem svjetlu – zaslužni su za evolucijski razvoj, čine velik dio našeg DNK, bez njih ne bi bilo života kakav danas poznajemo. Virusi su mnogo manji od ostalih mikroba. u prosjeku između 25 i 200 nanometara. Također su najčešći biološki entitet na našem planetu. Primjerice, kap morske vode sadrži ih više od 10 milijuna. Broj različitih vrsta virusa na planetu još nije poznat, a procjenjuje se da ih je više od 100 milijuna. Virus je proteinsko pakiranje koje sadrži malu količinu genetskog materijala. Ta jednostavna struktura znači da virus sam po sebi ne može puno učiniti. Virusi se ne kreću, ne jedu i ne mogu se samostalno razmnožavati. Budući da im nedostaju sva ta svojstva, mnogi ih znanstvenici ne smatraju živim organizmima. Za razliku od svih ostalih mikroba, virusi nisu uključeni u univerzalno drvo života. Unatoč tome, oni igraju presudnu ulogu na planetu, čak i u našim tijelima. De facto živimo u simbiozi s njima. No kao što su na neki način izvor života, dakle dobri, mogli bi biti i oruđe kataklizme, dakle zli. Naime, kao što govori Sir David Attenborough, rast broja ljudi najveći je problem za Zemlju i čovječanstvo. A rješenje toga problema tumači Rusty James: „Kad je previše jelena u šumi ili previše mačaka u sjeniku, priroda nastoji vratiti ravnotežu uvođenjem zarazne bolesti ili virusa.“
