Znanstvenica koja se vratila u Hrvatsku zna koliko nam tijelo zaista stari

'Znanstvenici koriste vrlo tehnički vokabular koji je često čak i stručnjacima iz srodnog područja u potpunosti nepoznat i nerazumljiv. Gotovo kao da govorite strani jezik. Stoga se javlja potreba za prevoditeljima – osobama koje poznaju jezik određenog polja znanosti, a istovremeno znaju kako ga pretvoriti u rečenice i termine koje su čitljive i razumljive drugima. U konačnici, znanost je ovdje da bi popravila i unaprijedila život običnog čovjeka, no često treba deset ili čak dvadeset godina da bi jedno otkriće postalo primjenjivo. Stoga je na tom putu potrebno držati kontakt s javnošću i prenositi stečeno znanje na zanimljiv, pristupačan i zabavan način – a to je posao popularizatora znanosti', pojašnjava Marina Martinić Kavur koja trenutačno zbog rodiljnog dopusta radi pola radnog vremena. To joj, kaže,u ovom periodu života jako odgovara, jer može istovremeno držati korak s novim znanstvenim otkrićima, pisati radove i biti produktivna, ali i imati dovoljno vremena posvetiti se svojem djetetu.
Marina je preddiplomski studij biologije i diplomski studij Eksperimentalne biologije završila na Prirodoslovno-matematičkom Fakultetu u Zagrebu. Nakon toga, nekoliko je mjeseci volontirala na Institutu Ruđer Bošković i radila godinu dana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu prije no što je prihvaćena u Vienna Biocenter (VBC) PhD program. Tamo je radila na proučavanju signalnog puta koji je zadužen za kontrolu pravilnog dijeljenja stanice i izbjegavanje nastanka raka, koristeći naprednu tehnologiju za koju je u 2020. dvjema znanstvenicama dodijeljena Nobelova nagrada. Dio svog doktorata Marina je provela na Europskom Molekularno-biološkom laboratoriju (EMBL) u Heidelbergu, a blisko je surađivala i sa znanstvenicima iz St. Jude dječje bolnice u Memphisu (SAD) te s matematičarima sa sveučilišta Oxford (UK). Na povratak u Hrvatsku motivirala ju je kombinacija privatnih i profesionalnih faktora.
'U Hrvatskoj mi je obitelj i ovdje sam odrasla, no da nema privatnih firmi poput Genosa i nekolicine drugih u kojima mi je bila ponuđena pozicija, odluka o povratku bila bi puno teža i nesigurnija', kaže Marina i pojašnjava što je GlycanAge test na kojem radi. Rezultat je to, kaže, više od desetljeća rada cijelog tima znanstvenika iz Genosa, a temelji se na podatcima dobivenim iz više od 80 tisuća uzoraka kroz niz znanstvenih suradnji i međunarodnih projekata.

'Svaka osoba ima svoju kronološku i biološku dob. Kako bih lakše objasnila razliku između ovih pojmova, povući ću paralelu s automobilima. Kronološka dob bi u toj usporedbi bila godina proizvodnje automobila, a biološka dob broj prijeđenih kilometara. Možda ste „proizvedeni“ iste godine kao i susjed, no imate različitu genetsku podlogu (tip automobila) i prošli ste drugačiji životni put. Kod većine osoba biološka dob će odstupati do pet godina od njihove kronološke dobi, no kod nekih osoba dolazi i do značajnijih razlika. Pa tako imamo slučajeve gdje je biološka dob i do 25 godina viša ili niža od kronološke. Osnovna razlika između ovog testa i drugih testova koji postoje na tržištu je da GlycanAge test jedini promatra glikane na molekulama protutijela tzv. imunoglobulina G iz krvi. Zašto je to značajno? Zato što su upravo protutijela iz naše krvi molekule koje brane naše tijelo od vanjskog i unutarnjeg negativnog utjecaja koji se očituje kroz proces upale, a kronična upala „troši“ naše tijelo tj. ponovno u usporedbi s automobilom povećava broj prijeđenih kilometara. Glikani modificiraju ponašanje protutijela imunoglobulina G i tako reguliraju upalu', pojašnjava ova znanstvenica napominjući kako su glikogeni molekule složenih ugljikohidrata (ili šećera) koje su uključene u gotovo sve životne procese.

Osim na Imunoglobulinu G, glikane možemo pronaći i na površini naših stanicama, gdje posreduju u komunikaciji našeg tijela i okoliša, bilo da se radilo o komunikaciji između dviju stanica, protutijela i stanica, mikroorganizama s našim crijevima i sl. Osobe koje imaju više proupalnih glikana na Imunoglobulinu G od prosjeka populacije iste kronološke dobi imat će visoku biološku dob.
No dobra je vijest da se rezultati testa mogu popraviti. Primjerice, zna se da se biološka dob popravlja kod remisije tj. povlačenja simptoma nekih kroničnih bolesti, npr. reumatoidnog artritisa. Rješavanje viška abdominalnih masnoća u pretilih osoba u prosjeku smanjuje njihovu biološku dob i rizik od nastanka bolesti povezanih s nezdravim životom i starenjem. No u generalnoj populaciji teško je, kaže ova znanstvenica, odrediti što je točno glavni faktor za smanjenje biološke dobi.
'Znamo da postoji komponenta okoliša i komponenta genetike zbog kojih su sve promjene vrlo individualne i, primjerice, promjene prehrane i režima vježbanja koje su izuzetno efikasne kod jedne osobe neće nužno imati isti efekt kod drugog ispitanika. Jedan zanimljiv slučaj kojeg se sjećam je liječena alkoholičarka koja je odlučila promijeniti svoj život i prihvatiti zdrave navike. Rezultat biološke dobi koji je dobila nakon uvedenih promjena u životnom stilu u njenom slučaju validirao je sav uloženi rad i trud te ju dodatno motivirao da ustraje u svojoj odluci i zadrži zdravi stil života, a svoje iskustvo podijelila je s drugima na društvenim mrežama“, kaže Marina koja je, osim sa stručno usavršavanje, boravak i rad u inozemstvu iskoristila i za brojna putovanja. Jednom je prilikom izračunala da je samo za vrijeme doktorskog studija proputovala najmanje 100 tisuća kilometara. Za usporedbu, opseg Zemlje iznosi oko 40 tisuća kilometara, tako da je u tom razdoblju barem dva puta obišla Zemlju.

'Većina tih putovanja bila je između Zagreba, Beča i Heidelberga, a osim velikih Europskih gradova i malih Alpskih utočišta, posjetila sam i Niagara Falls, Cleveland i Buffalo u SAD-u, te obišla nekoliko lokacija na Siciliji i Mallorci. Osim predivnih mjesta, najzanimljiviji su bili ljudi koje sam upoznala na putu. Jedna mi je mlada Amerikanka ispričala da radi u državnoj školi te predaje u razredu u kojem je svakom djetetu barem jedan od roditelja bio žrtva oružanog napada ili je u zatvoru. Radi se o državnoj školi u siromašnoj četvrti u kojoj je i plaća niska, no bolje plaćeni posao ne može pronaći jer nema završen fakultet. Roditelji joj nisu siromašni – imaju kuću i pošteni posao, no imali su dovoljno sredstava na štednji da bi financirali fakultetsko obrazovanje za samo jedno od svoje dvoje djece, i odabrali su njenog brata. Najgora stvar u cijeloj toj priči je to da će odluka njenih roditelja vjerojatno imati dugoročne posljedice i na sve njezine potomke. Ukratko, kroz razgovore s običnim ljudima na svim tim putovanjima shvatila sam da ne postoji savršeno mjesto za život. Svaka država ima određene prednosti i probleme. Pravo je pitanje koji su naši prioriteti i s kojim smo prednostima i problemima voljni živjeti', kaže Marina.

Iako su institucije u kojima je studirala i stjecala iskustvo vrlo uspješne i svjetski priznate, poput Bečkog Biocentra (VBC), koji je klaster privatnih i državnih institucija te spin-off firmi koje međusobno usko surađuju i dijele resurse, Marina nije požalila što se vratila u Hrvatsku. Dapače, tvrdi sa se u našoj zemlji može kvalitetno baviti znanošću, samo treba bolja suradnja, pa tako fakulteti trebaju otvoriti svoja vrata i umrežiti se, raditi na boljem povezivanju znanosti i tehnologije te, najvažnije, ne pratiti samo trendove u nabavi nove i skupe opreme, nego i sudjelovati u stvaraju tehnologija koje otvaraju nove horizonte.
'Genos je domaća firma koja bilježi svjetski uspjeh u visoko-protočnoj analizi glikana. Uspjeh je djelomično rezultat toga što se Genos fokusirao na analizu glikana koji su ranije bili podcijenjeni i zanemarivani, te manji broj vrhunskih tehnologija potrebnih za njihovu analizu koje koristi, ali i usavršava, testira i zajednički razvija sa stručnjacima iz cijelog svijeta', smatra ova znanstvenica te otkriva još jedan uzbudljivi projekt na kojem radi – DiabRisk. Riječ je o testu koji iz krvi može utvrditi ima li testirana osoba povećani rizik za nastanak dijabetesa. Danas gotovo svaka deseta osoba boluje od dijabetesa. Do bolesti dolazi zbog poremećaja u funkciji inzulina – hormona koji regulira metabolizam i razinu šećera u krvi. U kasnom stadiju, dijabetes uzrokuje cijeli niz komplikacija, uključujući probleme s vidom, cirkulacijom krvi u ekstremitetima, oštećenja bubrega i živaca... No ranom intervencijom moguće je smanjiti posljedice bolesti, odgoditi nastanak bolesti ili je čak u potpunosti zaustaviti. DiabRisk bi u tom smislu mogao omogućiti svakome da rano ispita rizik od nastanka dijabetesa, te pravovremenom intervencijom dugoročno popravi zdravlje i kvalitetu života.

Moj najveći životni san bio je... Biti biolog. Kao dijete sam sanjarila o istraživanju lavova u Africi ili svojoj vlastitoj jedrilici na kojoj bih proučavala dobre dupine. Dijelom sam takav život imala priliku iskusiti volontirajući u zaštiti bjeloglavih supova na Cresu, no kako sam odrastala, ta se romantična verzija ljubavi prema biologiji pretvorila u nešto stabilnije i dugoročno održivo – posao koji sada radim i u kojem istinski uživam.

San koji sam ostvarila i na koji sam iznimno ponosna... Završiti doktorat u inozemstvu. Mnogi velikani Hrvatske povijesti dio svog života i obrazovanja proveli u inozemstvu, te zatim stečeno znanje primijenili ovdje. Iako je bilo teško donijeti odluku i još teže stalno balansirati između dva doma (Zagreba i Beča), oduvijek me privlačilo iskusiti takav životni put te zatim svojim znanjem omogućiti barem male pozitivne pomake u vlastitoj zemlji.

San u kojem sam naučila najvažniju životnu lekciju... Taj nas je svakako biti majka! Dijete me naučilo nekoliko važnih životnih lekcija a jedna koju bih voljela da sam znala ranije je efikasno iskoristiti svaku sekundu slobodnog vremena, a radni dan organizirati tako da iz svakog trenutka izvučem maksimum. Sada manje vremena i živaca gubim na nebitne probleme, a više uživam u malim stvarima koje čine život.

San u kojem sam pokazala najveću snagu... Vratiti se nakon doktorata u Hrvatsku. Okrenula sam se protiv struje koja doktore znanosti nosi još dalje od doma i posvetila sedam mjeseci intenzivnom traženju posla s kojim ću biti sretna u vlastitoj zemlji. Usprkos stalnim primamljivim otvorenim pozicijama u inozemstvu, potrošila sam sate na proučavanje firmi u Hrvatskoj i usavršavanje prijava. Dobila sam nekoliko ponuda, no spoj svega što sam tražila pronašla sam upravo u Genosu.

*Sadržaj nastao u suradnji s Perfectom Dreams.