Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lifestyle

Jedete, a zapravo ste žedni? Je li moguće da smo otkrili tajnu vitkosti?

Nutricionistica Margareta Benković pojašnjava zašto ozbiljno moramo shvatiti rečenicu 'Ono si što jedeš!' te otkriva kako bi trebao izgledati uravnotežen tanjur, je li doručak uistinu glavni obrok u danu te zašto je važno spoznati razliku između gladi i apetita

Izvor: Story

Izbacivanje cijelih skupina namirnica, primjerice svih koje sadrže ugljikohidrate; vjerovanje da neka određena namirnica, poput kruha, deblja, pa ju se izbjegava, te mišljenje da slasticama nije mjesto u pravilnoj i zdravoj prehrani, što rezultira osjećajem krivnje kad se pojedu kolači ili čokolada, tipične su prehrambene greške, tvrdi mag. nutr. Margareta Benković. Ova stručnjakinja, koja u Udruzi 'Sve za nju' svakodnevno brine o prehrani žena oboljelih od raka dojke i educira ih o zdravim navikama, tvrdi kako je za prehrambeni balans jako važno spoznati razliku između gladi i apetita. Glad je fiziološka, a apetit psihološka potreba za hranom, a ovo potonje mogao bi biti jedan od razloga što su Hrvati jedna od najdebljih nacija u Europi te što u našoj zemlji svako treće dijete ima prekomjernu težinu.

'Prije nego posegnete za nekom hranom, stanite i pitajte se jeste li zapravo gladni. Često mislimo da smo gladni, a zapravo smo žedni. Nadalje, izbjegavajte jesti u akutnom stresu. Radije duboko prodišite kroz trbuh, opustite ramena i vrat. Ako ste preskočili neki od glavnih obroka (doručak, ručak ili večeru) i dalje osjećate glad, pripremite cjelovit obrok ili pak međuobrok koji će se sastojati od, primjerice, orašastih plodova, par komada suhog voća i jogurta. Jedite u miru, za stolom, polako, žvačite dugo i budite svjesni hrane koju jedete', navodi nutricionistica neke od važnih psiholoških aspekata prehrane kojih nerijetko nismo svjesni, a itekako su važni.

Izvor: Story

Već svi znaju da je važno i jesti više manjih obroka, no što prejedanje u jednom obroku, što je još jedna česta odrednica modernog životnog stila, konkretno čini našem tijelu?

'Kad govorimo o broju obroka u danu, najčešće se preporučuju tri glavna obroka (doručak, ručak i večera uz dva međuobroka). Nekim ljudima više odgovara pojesti tri obroka u danu, nekima pet. Nema idealnog broja obroka koji bi odgovarao svim ljudima, prehrana je individualna stvar. Međutim, važno je da obrocima unosimo adekvatnu količinu hranjivih tvari i energije, sukladno našim potrebama i stanjima. Ponekad se prejedemo jer nam je fino, ponekad zbog stresa, ponekad iz navike, ponekad jer jedemo prebrzo. Koji god razlog bio, prejedanje nikad nije dobro' kaže nutricionistica Benković, napominjući kako je mozgu potrebno oko 20 minuta da 'shvati' da nismo više gladni. U tih 20 minuta možemo pojesti puno više nego nam treba.

'Prejedanje uzrokuje proširivanje našeg želuca preko normalne veličine i prilagođava se većoj količini hrane. Nakon nekog vremena bit će nam potrebna veća količina hrane kako bismo osjetili sitost (punoću želuca) što može uzrokovati prekomjeran unos hrane, pa i debljanje. Više hrane zahtijeva i veći rad naših organa, lučenje veće količine želučane kiseline, hormona i enzima potrebnih za probavu hrane. Na taj način preopterećujemo probavni sustav, što uz prekomjerno nakupljanje masnog tkiva, dugoročno može škoditi našem zdravlju i uzrokovati bolesna stanja', upozorava ova stručnjakinja.

Izvor: Story

Iako često možemo čuti kako je doručak najvažniji obrok u danu, nutricionistica ipak naglašava kako po njezuinom mišljenju taj prvi obrok u danu nije ništa važniji od ručka ili večere.
'Neki ljudi nemaju potrebu jesti kad se probude, drugi ne mogu započeti dan bez njega. Ako niste gladni kad se probudite, u redu je preskočiti doručak, međutim tijekom dana biste drugim obrocima trebali zadovoljiti potrebe za energijom i hranjivim tvarima. Međutim, vjerojatnije je da ćemo konzumiranjem doručka pojesti cjelovite žitarice ili mliječne proizvode u značajnijoj količini za razliku od drugih obroka', pojašnjava nutricionistica.
Bio to doručak, ručak ili večera, prije svega je najbitniji sastav obroka, odnosno da je što raznovrsniji, da sadrži ugljikohidrate, bjelančevine i masnoće u odgovarajućim omjerima te dovoljnu količinu prehrambenih vlakana i, naravno, tekućine koju treba unositi redovito tijekom cijelog dana.
'Važnost doručka posebno bih istaknula u osoba oboljelih od dijabetesa, radi bolje regulacije šećera u krvi, ali i u djece, s obzirom na njihove manje energetske zalihe zbog čega nedostatan unos hrane može negativno djelovati na njihove kognitivne procese, pogotovo učenje', nagčašava nutricionistica Benković.
Uravnotežen obrok, s adekvatnim omjerom masti, ugljikohidrata i bjelančevina na tanjuru najbolje je prikazati ovako:

Izvor: Story

Nutricionistica naglašava i to kako je jako važno svesti na minimum konzumaciju industrijski prerađene hrane (jer su takve namirnice često bogate dodanim šećerima), soli i masnoćama. Umjesto slatkiša preporučuje uzeti šaku sušenog voća; umjesto mliječne čokolade onu tamnu, s visokim udjelom kakaa (> 60 %), dati prednost svježem voću u odnosu na proizvode od voća poput pekmeza i zaslađenih kompota. Prvi izbor od tekućina neka budu voda, biljni čajevi te 100% sokovi od povrća i voća. Voćni sok Juicy sadrži najkvalitetnije sastojke iz cijelog svijeta i pretvara ih u najfinije sokove. Juicy 100% ANANAS proizvodi se isključivo od kostarikanskog ananasa te je punog bogatog okusa, Juicy 100% NARANČA već 20 godina koristi blend isključivo brazilskih naranči, poznatih po svom intenzivnom i punom okusu, a Juicy 100% SUPER BOBICE u nepune dvije godine postao je jedan od najprodavanijih crvenih sokova na tržištu poznat po premium kvaliteti.

Izvor: Story

*Sadržaj nastao u suradnji s brendom Juicy.

Najčitanije

Najnovije