ŠTO PSIHIJATRI KAŽU O SLUČAJU ZLOSTAVLJANJA KĆERI VLADE DIVCA? 'Ovo je najvažnija stvar koju možete napraviti za žrtvu'

Javnost je nedavno uzdrmala vijest o seksualnom uznemiravanju koje je doživjela 24-godišnja Petra, kći Vlade Divca, od strane poznanika svoga oca, 51-godišnjeg bivšeg nogometaša Niše Saveljića.

'Glavni razlog moje izjave je da najprije dam glas sebi, a i svim djevojkama i ženama koje su doživjele ili proživljavaju seksualno nasilje ili seksualno uznemiravanje koje žene jako dobro razumiju da ostavlja traume za cijeli život. Imala sam 21 godinu u vrijeme kada mi se to dogodilo. To se dogodilo u mojoj kući, gdje živim s roditeljima, gdje sam se osjećala i najsigurnije i najzaštićenije. Poruke neprimjerenog sadržaja slao mi je otac mog prijatelja, te očev poznanik s kojim ima mnogo zajedničkih prijatelja', rekla je za Kurir.rs.

'Iako nisam odgovarala na njegove poruke, nastavio je pisati. Sve je bilo toliko traumatično i bolno da sam zatražila pomoć od psihologa koji mi je savjetovao da sve poruke spremim jer mu ovo sigurno nije prvi put, a u slučaju da ih netko treba kao dokaz na sudu. U takvim situacijama većina žena od šoka počinje osjećati krivnju i misliti se i preispitivati ​​da svojim stavom nisu izazvale takvu reakciju. On je za mene bio autoritet i gledala sam ga s poštovanjem i povjerenjem, a on je to zlorabio. Nakon nekoliko seansi smogla sam hrabrosti reći roditeljima, jer bez da sam im rekla, htjela sam ih na neki način zaštititi', ispričala je i dodala:

'Kad je ovo izašlo, moja obitelj i ja dobili smo poruke od nekoliko djevojaka i žena koje su imale slično iskustvo kao ja.'

S obzirom na to da je ovakva vrsta nasilja sve češća i da se o ovakvim temama ne priča koliko bi trebalo, već im se još uvijek pristupa kao  tabuu temama, prof.dr.sc. Dragica Kozarić-Kovačić, dr. med., psihijatar, sudski psihijatar i psihoterapeut ispričala nam je sa stručnog stajališta kako takvo iskustvo utječe na osobe.

Zašto žrtve seksualnog uznemiravanja većinom šute i koliko je važno da takvo iskustvo podijele s drugima?

'Kod seksualnog uznemiravanja, općenito je kod žrtava prisutan određeni sram, i to je najčešće pozadina njihove šutnje', započinje prof.dr.sc. Dragica Kozarić-Kovačić.

'Sram je jedna vrlo neugodna emocija, koja kada se pojavi, govori žrtvama da nešto s njima nije u redu i one tada dožive kao da su one prouzročile uznemiravanje, odnosno da su zaslužile neprimjerene komentare', zaključuje.

'Danas je seksualno uznemiravanje vrlo često, zbog prisutnosti suvremenih komunikacijskih kanala, društvenih mreža i to je danas jedan novi modalitet i način kako se seksualno uznemiravanje može manifestirati.'

'Naravno, to kod osoba izaziva traumatsko iskustvo', nastavlja prof.dr.sc. Dragica Kozarić-Kovačić.

'Što su osobe mlađe, to je veća mogućnost traume, jer je kao i kod drugih traumatskih iskustava dob žrtve je značajna. Ako je osoba mlađa onda je i ranjivija na takve doživljaje i događaje.'

Takvo iskustvo važno je proraditi, jer ako se potisne, ako se ne verbalizira i neiskomunicira, ostane na razini traume koja kasnije može manifestirati u obliku različitih vrsta poremećaja kao što su nesigurnost, nisko sampoštovanje osobe, ali čak i u vidu drugih mentalnih poremećaja poput anksioznih i depresivnih poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja te mnogih drugih.'

'Izuzetno je bitno progovoriti i ne držati u sebi ako ste doživjeli takvo iskustvo.'

S druge strane, često puta okolina to jest vaši najbliži, uopće ne prepoznaju i ne dožive što se događa, pa žrtve nemaju povjerenja u članove obitelji i ne žele podijeliti što im se dogodilo', tvrdi prof.dr.sc. Dragica Kozarić-Kovačić.

'Događa se i da okolina ne vjeruje žrtvi ili omalovaže taj događaj, kao da se nije dogodio i ne pridaju mu značaj. Vrlo je bitna i kvaliteta odnosa koju žrtve imaju s članovima obiteljima, jer se u većini slučajeva srame i šute o tome.'

'Drugim riječima, važno je da kada se žrtve povjere svojim najbližima oni im vjeruju i povjeruju', kaže prof.dr.sc.

Uspiju li se prebroditi ovakva traumatična iskustva?

'To ovisi o cijelom nizu čimbenika to jest koliko je dugo trajalo, dobi žrtve, koja je kvaliteta strukture ličnosti te koje obrambene mehanizme osoba ima. U nekim slučajevima moguće je prebroditi takvo traumatično iskustvo, ali u nekima i ne', zaključila je prof.dr.sc. Dragica Kozarić-Kovačić.