Čak 286 tisuća tona ili 71 kilogram po stanovniku – toliko je hrane prema posljednjim podacima bačeno u Hrvatskoj u 2021. godini! Da bi situacija bila gora, većina tih namirnica mogla se iskoristiti, no u smeću su završile zato što nisu zadovoljavale visoke standarde 'ljepote', zbog neznanja kako ih čuvati i što napraviti od ostataka ili jednostavno zato što smo kao kupci i potrošači nedovoljno osviješteni o zero waste-u. 'Reci neću hrani u smeću', naziv je i Kauflandove misije, kojom se ovaj lanac trgovina želi suprotstaviti ovakvom gubitku hrane te pokazati da svatko od nas, bez obzira čime se bavi i kakav je njegov lifestyle, može dati svoj doprinos – zero waste pokretu.
Od samog planiranja i pripreme obroka, preko načina sortiranja otpada i recikliranja, do korištenja staklenog posuđa, platnenih vrećica i kupnje u rinfuzi, sve su to načini kako svatko od nas može doprinijeti stvaranju ekološki prihvatljivog okruženja u vlastitoj kuhinji. Dobro to znaju i u zagrebačkom Centru za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, koji već godina rade na projektima održivosti, a trenutačno razvijaju aplikaciju koja će povezati restorane koji rade po zero waste principima s lokalnim proizvođačima hrane. Također, u sklopu projekta Erasmus + Zero Waste Catering Lab, snimili su i 12 održivih video recepata koji će uskoro biti objavljeni na mrežnoj stranici projekta.
'U projektu smo se udružili s nekoliko institucija iz različitih europskih zemalja, koje se primarno bave obrazovanjem odraslih i ugostiteljstvom, a cilj nam je pokazati umijeće pripreme jela na zero waste način, kao i odvažnost i ljubav prema poslu za koji se naši učenici školuju. U video materijalima učenici su pripremali glavna jela i slastice sa svježim, lokalnim namirnicama, jela prilagođena godišnjem dobu i podneblju, a sve uz minimalno stvaranje otpada. Svi recepti bit će prevedeni na jezike zemalja partnera u projektu, čime se ideja održivosti multiplicira te dijele znanje i vještine', pojašnjava Brigita Jerić, project menagerica Erasmus + Zero Waste Catering Lab-a.
Najnoviji projekt nastavak je svega onoga što su učenici i djelatnici Centra Slava Raškaj započeli prije više od jednog desetljeća, kad su o održivosti slušali od kolega u inozemstvu, mahom iz skandinavskih zemalja. Danas, međutim, iz Europe dolaze gledati njih kao primjer dobre prakse. Naime, stvorili kurikulum koji se tiče održivosti i koji se kao takav primjenjuje u ugostiteljskim školama. Nedavno su ih, otkriva nam Brigita, zvali i iz jedne riječke ustanove za obrazovanje odraslih koja namjerava otvoriti program za školovanje zero waste kuhara i želi primijeniti upravo njihov kurikulum. Organizacija kuhinje, koje se kemikalije koriste, kako se regulira otpad, održiva ambalaža za catering…, o svemu su vodili računa, a – dakako – i vlastitu su školsku kuhinju organizirali po zero waste principu.
'Kad smo tek krenuli u cijelu priču, i za naše je učenike to bila novost. No ubrzo su shvatili da se prehrana, primjerice, ne mora bazirati isključivo na mesu, pa kad su isprobali veganski hamburger ili kebab, ostali su iznenađeni okusom. Nastojimo im servirati što više voćnih i povrtnih obroka, a u tome nam i svojim donacijama pomaže Kaufland. Danas su mladi ljudi puno više osviješteni nego što je to bio slučaj prije 10 godina, rado se uključuju, vole druženja s mladima iz drugih zemalja i putovanja', kaže Brigita, napominjući kako ih uskoro čeka putovanje u Rim. Naime, jedan od partnera Erasmus + Zero Waste Catering Lab-a je i Talijansko udruženje ugostitelja, koji su u već spomenutu aplikaciju ubacili zainteresirane zero waste restorane i proizvođače hrane iz Italije. Glavni izazov trenutačno je to isto napraviti i za Hrvatsku.
'Pozivamo sve proizvođače hrane i restorane u Hrvatskoj koji rade po zero waste principima da nam se jave kako bi ih besplatno ubacili u našu aplikaciju. Pozivamo i one koji žele poslovati održivo, a ne znaju kako, jer aplikacija je i edukativnog karaktera', kaže brend menagerica projekta. Nije rijetkost da se učenici Centra Slava Raškaj, po završetku školovanja, zapošljavanju u tim restoranima; nisu zanemarive ni brojne međunarodne suradnje i iskustva koja ostvaruju, tako da su, kaže nam Brigita, svi jako motivirani.
Kako ove godine imati održiviji Uskrs izazov je koji smo im i mi, u suradnji s Kauflandom, postavili. Naime, već godinama ovaj trgovački lanac pomoću donacijskih programa i optimiziranih procesa pametnog naručivanja smanjuje otpad od hrane. Naime, svim namirnicama snižava se cijena kada se približe isteku roka trajanja. Tako snižena roba jasno se označava i vidljivo izlaže u poslovnicama. Jedina iznimka je voće i povrće koje ne snižavaju nego ga, zajedno s pekarskim proizvodima, doniraju Hrvatskom Caritasu, Hrvatskom Crvenom križu, pučkim kuhinjama i drugim sličnim ustanovama. Samo u 2022. godine, zahvaljujući donacijskim programima, donirano je čak 322.175 kg voća i povrća te 224.939 komada pekarskih proizvoda. Osim toga, već treću godinu zaredom provode atraktivnu kampanju kojom podižu svijest o ovom problemu i kojom žele i svoje kupce potaknuti na smanjenje otpada od hrane.
Učenike Centra Slava Raškaj, predvođene chefom Lukom Rasporom, kao i socijalnu radnicu u Centru Anitu Budimir, zamolili smo da od ostataka namirnicama koje se tradicionalno jedu za Uskrs – kuhane šunke, jaja, mladog luka i ostalog što nerijetko završi u smeću nakon blagdana – pripreme nova jela. Ovog Uskrsa nema bacanja hrane!
Salata s jajima i šunkom
Sastojci: 200 g kuhane šunke, 6 kuhanih jaja, 3/4 šalice majoneze, 3/4 šalice kiselog vrhnja, 2/4 šalice nasjeckanih kiselih krastavaca, 3/4 šalice kukuruza šećerca, 1 šalica cherry rajčica narezanik na pola, 2 nasjeckana mlada luka, pola žličice soli, malo papra, soka od limuna (po želji)
Priprema: blagdanski stol, pa tako i onaj za Uskrs, najčešće je povezan s - pretjerivanjem u količini. Brinemo se da hrane ne nedostaje, no šunka, jaja, mladi luk i sve ono što se tradicionalno poslužuje na blagdanskom jelovniku, najčešće završi u smeću. Ovaj recept vrlo je jednostavan i mogli bismo ga nazvati nekom praktičnijom verzijom francuske salate. Sve sastojke iz popisa nasjeckajte, pomiješajte i dobro ohladite prije posluživanja.
Kolač od kruha i banane
Sastojci: 3 smeđe banane; 1/2 kg odstajalog raženog kruha, 70 g maslaca, 4 dcl biljnog mlijeka, 100 g nerafiniranog smeđeg šećera, 1 žlica meda, 3 jaja, 1 žličica soda bikarbone, sol, cimet, ušećerene narančina korica, 100 g grožđice i 10 dkg crne čokolade
Priprema: banane zgnječite vilicom, a kruh narežite na sitne komade. Jaja miksajte sa šećerom, rastopljenim maslacem i mlijekom, a potom ih sa svim ostalim sastojcima dodajte smjesi od banana i kruha. Pecite oko 45 minuta na 180 stupnjeva.
*Sadržaj nastao u suradnji s Kauflandom.
