Najčešće izgovarana fraza „nemam vremena“ već odavno nije samo poštapalica nego simbolizira ubrzani ritam življenja i gubitak neprocjenjivog vremena na krive stvari. Da, „nemam vremena“ postala je odrednica suvremenog čovjeka i krajnje je vrijeme da to promijenimo. Stoga, u suradnji s Addiko bankom otvaramo diskurs o sve važnijoj temi održivog življenja: kako pronaći vrijeme i provoditi ga kvalitetno, ne biti površan, kako „usporiti“ zbog zdravlja, obitelji i osjećaja općeg zadovoljstva, kako prepoznati krive od pravih stvari... te #nemam vremena pretvoriti u - imam vremena za ono bitno.
Nemati vremena danas je svojevrsni je paradoks, jer živimo u doba modernih tehnologija, koje bi nam trebale pojednostaviti život i osloboditi vrijeme. No, događa se suprotno, kradljivci vremena, sve one situacije koje ometaju čovjeka i otežavaju mu dostizanje ciljeva, postali su dominantni i preuzeli kontrolu nad našim životom. Vrijeme se najčešće gubi, kaže doc. dr. sc. Lovorka Brajković, klinička psihologinja, onda kad osoba nema jasno definiran i zacrtan cilj, ne postavlja prioritete i nema jasno osmišljene planove. Vrijeme odlazi u vjetar i dok besciljno lutamo društvenim mrežama (noviji podaci kažu da to činimo čak pet sati dnevno!) ili sanjarimo bez poduzimanja konkretnih radnji, no kradljivac nad svim kradljivcima vremena je, kaže ova stručnjakinja, neasertivnost, odnosno nemogućnost primjerenog zauzimanja za sebe i vlastite potrebe.
'Neasertivne osobe rijetko delegiraju zadatke, skloni su preuzimati sve na sebe, bore se sa stalnim osjećajem da su ili da će nekog iznevjeriti ako ne obave neku aktivnosti i, dakako, zanemaruju vlastite potrebe. Osoba može do određenog stupnja uspješno istovremeno obavljati više aktivnosti, no dugoročno takvi obrasci ponašanja neminovno povećavaju razinu stresa, napetosti, umora i iscrpljenosti, što u konačnici dovedi do smanjene učinkovitosti, povećava se broj grešaka, a to opet samo po sebi dovodi do napetosti i nezadovoljstva. I tako se zatvaramo u začarani krug neuspjeha koji može dovesti do intenziviranja neugodnih emocija i određenih psihičkih poteškoća', pojašnjava doc. dr. sc. Lovorka Brajković.
Teško je, kaže ova stručnjakinja, dati jednoznačan odgovor koji su to najveći kradljivci vremena današnjice, ali zasigurno su to sve one aktivnosti koje ometaju osobu – za nekoga to može biti često provjeravanje poruka na socijalnim mrežama, a za drugog potreba da uvijek bude dostupan drugima. U osnovi svih kradljivaca vremena, osim pomanjkanja asertivnosti, svakako je loše upravljanje vremenom, odnosno davanje prioriteta stvarima koje nisu bitne te preuzimanje više poslova nego što nam to vrijeme omogućava.
"Upravljanje vremenom umijeće je uređivanja, organiziranja, raspoređivanja i financiranja vlastitog vremena radi učinkovitijeg rada i produktivnosti. Upravljanje vremenom svjesni je čin kontrole nad količinom vremena provedenog u određenoj aktivnosti, a može biti potpomognuto nizom vještina, alata i tehnika poput planiranje, raspodjela, postavljanje ciljeva, delegiranje, analiza utrošenog vremena, određivanja prioriteta. Učinkovito upravljanje vremenom daje nam priliku da odlučimo o načinu trošenja dragocjenih resursa, omogućuje nam da izvučemo najviše iz najmanjeg, pomaže nam u organizaciji i tome da naučimo kako produktivno trošiti vrijeme“, kaže prof. Brajković, napominjući kako je jedan od zahtjevnijih zadataka u upravljanju vremenom postavljanje ciljeva i to ne općenitih, već jasnih i konkretnih te s realnim rokom za dostizanje. Nadalje, prilikom postavljanja ciljeva ljudi često zaborave odrediti i profesionalne i osobne ciljeve te se češće usmjeravaju na samo jedno područje. Nerijetko zaborave i na to da se u danu mogu dogoditi nepredviđene stvari, za koje također treba ostaviti prostora.
Nova reklamna kampanja Addiko banke #nemamvremena ukazuje na to koliko je zapravo apsurdna ta izjava koju gotovo svakodnevno čujemo. Od mnoštva informacija, aplikacija, medija i izbora, na kraju nam nedostaje vremena za važne stvari u životu. Ne dopustite takav scenarij, sakupljajte trenutke koji će se pretvoriti u lijepa sjećanja. „Ako je život utrka, mi vam dajemo prednost za pobjedu“, poručuje Addiko.
"Svaka ona situacija, aktivnost koja je osobi važna, bez obzira što drugi ljudi misle o njoj i kakvo stajalište zauzimaju vrijedna je da se za nju ne čini kompromis. Drugim riječima, sve ono što osobi čini dobro, a pri tome ne ugrožava druge ljude ne smije biti predmet kompromisa. Jer, odustajući od neke aktivnosti, osoba zapravo odustaje od sebe, do svojih želja i potreba. Dugoročno to može donijeti nezadovoljstvo, osjećaj frustriranosti i neispunjenosti, narušiti postojeće odnose s drugim ljudima i doprinijeti razvoju nekih neugodnih emocionalnih stanja. U konačnici, to može biti dobra podloga za razvoj anksioznosti, tuge, depresivnosti…', pojašnjava psihologinja.
I književnica Sanja Pilić priznaje da je "nemam vremena“ fraza često prisutna u njezinom životu, no kad ju izgovori, nerijetko se – kaže – ugrize za jezik i promijeni ploču.
"Ako trebam odustati od nečega, to je najčešće pospremanje stana, preslagivanje knjiga, spremanje računa i sl. Otkad sam u ovim godinama u kojim jesam, sve se ubrzalo, a ja sam se usporila. Ali ne mogu reći da se živciram oko toga. Umjesto slanja mailova, telefoniram. Svakog dana pokušavam imati vremena za ono što volim ili mi se sviđa. Katkad mi se i sviđa životna žurba, ali ne prečesto', kaže poznata spisateljica, autorica brojnih knjiga za djecu, među kojima je knjiga prigodnog naziva "Nemam vremena“.
"Tu sam knjigu davno napisala, a tada sam definitivno imala puno više vremena nego danas. Ipak, i tada mi se činilo da ga je malo. Već onda razmišljala sam da roditelji imaju premalo vremena za uživanje i igru sa svojom djecom. Danas je, čini se, još gore. To moje 'nemam vremena' odnosilo se i na to da nemam vremena za loše raspoloženje, tužakanje, ogovaranje… Znači, imalo je i svoju pozitivnu stranu“, pojašnjava Sanja.
Po njezinom mišljenju baš uvijek treba naći vremena za obitelj, druženje s prijateljima i putovanja.
"To je moj izbor. Na svu sreću, kći, sin i unuci žive blizu pa smo često zajedno. To je baš fora. Kad im odlazim u posjet ili nešto slavimo, uglavnom se dobro zabavljamo. Ipak, kad gledam mlade roditelje oko sebe, ne bih im bila u koži. Stalno su u žurbi, puno rade i trče da bi stigli obaviti sve što treba u jednom danu. U manjim mjestima je to drukčije, život je usporeniji, ima se više vremena…', kaže Sanja Pilić, a na pitanje koje je po njezinom mišljenju kritično životno razdoblje kad je u pitanju vrijeme, odgovara:
"Nemam neki pametan i umirujući odgovor. Mislim da će se i dalje sve ubrzavati, a ljudi će se, baš poput mobitela, stalno trebati updatati. Koliko će tu biti slobodnog vremena za obitelj, roditeljstvo, dokolicu, pitanje je. U cijeloj toj zavrzlami mislim da je najvažnije naći posao koji volite, a koji dopušta da imate dosta slobodnog vremena, ali i prihoda za život. Dobri prihodi mogu donekle kompenzirati nedostatak vremena. U tom smislu sjećam se poslovice koju je izgovarao moj djed: "Vrijeme je novac!“. Eto, bio je u pravu. Vrijeme je velika vrijednost, i tko ga ima, bogat je čovjek“, kaže poznata književnica.
S time se slaže i psihologica Brajković, koja je otkrila kako ona osobno pronalazi vrijeme za važne stvari i koje su to, uopće.
"To-do liste mogu biti jako korisne alatke za većinu ljudi, s vremena na vrijeme i sama napravim svoju listu obveza, ali koja je isplanirana samo za jedan dana. Dakle, dan po dan. Osobno mi najviše koristi razmisliti koje sve neodgodive obveze moram napraviti u jednom danu. To su one obveze koje jednostavno moraju biti izvršene; odredim koliko mi vremena treba za to i nikad ne zaboravim uvrstiti i vrijeme koje mi je potrebno da dođem do odredišta jer često ljudi zaborave i na čimbenik prometa koji nerijetko diktira naš temo. Dakle, vodim se prioritetima i nikada ne zaboravim na svoje slobodno vrijeme, vrijeme za aktivnosti koje me opuštaju i tada ne postoje mobiteli, pozivi, mailovi niti bilo što drugo što bi me moglo opteretiti', otkriva psihologica Brajković te naglašava kako, unatoč svemu, dozvoljava da je neka aktivnost iznenadi – ako se dogodi neka iznimno važna, nepredviđena aktivnost, jednostavno revidira svoj plan za taj dan. Trudi se, napominje, biti što je više moguće fleksibilna u rasporedu i to-do listama te, svakako, ne preuzimati više aktivnosti nego što joj vrijeme dozvoljava. Sve ovo, uz asertivnost i delegiranje zadataka kad je god moguće, dovest će do više vremena, a onda i do više životnog zadovoljstva.
Neke stvari u životu, doista, ne ostavljaju prostora kompromisima. Tu je prije svega briga o zdravlju, obitelj koja je temelj svega, prijatelji koji su savršen 'začin' ljepoti života, aktivnosti koje 'hrane dušu'… Jednom kad dođemo do trenutka u kojem revidiramo vlastiti život, ono što će stajati na vrhu, kao neprocjenjiva 'stavka', svakako su ljudi i doživljaji. Stoga, kažimo glasno 'ne' površnim stvarima koje nam oduzimaju sreću, kvalitetu i zadovoljstvo životom te oslobodimo vrijeme za – ono bitno.
*Sadržaj nastao u suradnji s Addiko bankom.
