Ako želimo sačuvati zdravlje srca i krvnih žila, imati dobro reguliranu probavu, odolijevati virusima, bakterijama i alergenima; ako želimo biti puni snage, pa u konačnici i zaštititi naše stanice od oksidativnog stresa, koji uzrokuje mnoge bolesti današnjice, uključujući i karcinom, trebamo osigurati svojem tijelu dovoljno antioksidansa. Kad je o antioksidansima riječ, vitamin C još je uvijek – složit će se stručnjaci - s pravom kralj među veličanstvenima. O vitaminu C razmišljamo prvenstveno kao 'alatu' u borbi protiv prehlade i gripe. No on je puno više od toga, slažu se u tome zagovornici i klasične i alternativne medicine. Ipak, klasična medicinska struka teško da će u potpunosti stati iza činjenice da je u vitaminu C 'lijek' za alergiju, astmu, dijabetes, glaukom, urinarne infekcije... i sve ostalo što je još na početku 20. stoljeća upozoravao američki znanstvenik (kemičar) i dvostruki nobelovac Linus Pauling. Doduše, on nikada nije govorio da će vitamin C izliječiti rak i druge teške bolesti, no zagovarao je tezu kako pojačan unos ovog snažnog antioksidansa može, u kombinaciji s ostalim metodama liječenja, bitno poboljšati zdravstvenu sliku. Pojačan unos kod njega je konkretno značio i do 18 grama vitamina C, dok je danas općenita preporuka između 500 i 1000 miligrama. Sve više od toga navodno može izazvati mučninu, žgaravicu, proljev, grčeve u trbuhu... Bilo kako bilo, danas postoje znanstveni dokazi kako vitamin C pouzdano pomaže kod gripe, viroze i prehlade. Nadalje, on poboljšava apsorpciju željeza u krvi, a liječnici će ga svakako preporučiti i osobama koje su izložene stresu i ekstra naporima. Kako znati uzimate li ga u dovoljnim količinama? Sklonost infekcijama, malaksalost, bolest u zglobovima, ali i suha koža tijela, rane koje sporo zarastaju..., samo su neki od znakova koji nam govore da bismo trebali povećati unos ovog snažnog antioksidansa. Osim putem dodataka prehrani i konzumacije citrusnog voća, na što prvo pomislimo kad je riječ o vitaminu C, dobro je znati da su i paprika, šipak, kupus, zeleno lisnato povrće, kivi, jagode..., također izvrsni izvori vitamina C. Vitamini sami po sebi nisu izvor energije i nemaju energetsku vrijednost, već samo reguliraju procese razgradnje proteina, masti i ugljikohidrata koji se u tijelo unose prehranom, te proizvodnju novih proteina, šećera i masti potrebnih za funkcioniranje organizma, obnavljanje njegovih stanica i tkiva. Naš organizam ne može sam sintetizirati vitamine i minerale, pa ih moramo unositi hranom i/ili dodacima prehrani. Primjerice, osim čovjeka, samo još primati, zamorci, jedna vrsta šišmiša iz Indije, lososi i pastrve ne mogu sintetizirati vitamin C. Autor: D. P. Fotografija: Profimedia
