Arterijska hipertenzije danas je svjetski ubojica broj jedan, a taj podatak još je alarmantniji kada se zna kako se najveći broj prijevremenih smrti zbog hipertenzije se može prevenirati. Naime, prekomjeran unos kuhinjske soli glavni je čimbenik rizika, baš kao i velika učestalost pretilosti, nedovoljno kretanja, stres... Podaci kažu i to kako gotovo trećina bolesnika nikada ne popije niti jedan lijek koji bi njihovu bolest držao pod kontrolom, pa jako treba poraditi i na svijesti i odgovornosti samih bolesnika. Ovo su samo neke od činjenica na koje su upozorili liječnici povodom obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije, koji će se, između ostalog, prigodno obilježiti i današnjim druženjem s građanima na zagrebačkom Cvjetnom trgu od 12 do 15 sati. Građanima će se mjeriti tjelesna masa, opseg struka, šećer u krvi, masnoće i mokraćna kiselina, sve što doprinosi riziku. “Prevalencija hipertenzije u Hrvatskoj je vrlo visoka i iznosi čak 37% što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka veću od 140/90 mmHg. Arterijska hipertenzija nije samo povišen arterijski tlak. To je ukupan poremećaj hemodinamske i metaboličke homeostaze. Većina hipertoničara ima poremećaj regulacije šećera, poremećaj metabolizma lipida, mokraćne kiseline, početno bubrežno oštećenje... Zabrinjava podatak je prevalencija hipertenzija u porastu kod djece i mladih”, upozorio je prof.dr.sc. Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskoga društva za hipertenziju, i pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC Zagreb. Velika učestalost pretilosti, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos kuhinjske soli, neobuzdano korištenje alkohola i pušenje temelj su poremećaja i početak hipertenzije, ali i metaboličkoga sindroma, šećerne bolesti i bubrežnoga oštećenja. Liječnici su upozorili na ključne pogreške koje činimo: preko 75% kuhinjske soli koji dnevno unašamo u organizam dolazi iz gotove i polugotove hrane, napose iz kruha i pekarskih proizvoda. Drugi razlog loše kontrole je slaba ustrajnost. Nevjerojatnim zvuči podatak da gotovo jedna trećina hipertoničara nikada ne uzme niti jedan propisani lijek, a oni koji počnu s liječenjem kako vrijeme odmiče sve češće propuštaju uzeti terapiju. To se može objasniti samom naravi bolesti koja je uglavnom bez tegoba, bolova i smetnji. Autor: D. P. Fotografija: Profimedia
