Redovito čujemo da je jedina stvar koja 'stvarno funkcionira' određena prehranau kombinaciji s tjelovježbom (i u kombinaciji sa strpljenjem naravno), ali i dalje smo pohlepni za brzim rezultatima koje nude razni 'novi hitovi' koji obećavaju brži metabolizam i zdravlje preko noći.
Istina je da je najbolja dijeta ona koja nama osobno odgovara i koje se možemo pridržavati, koja postaje način prehrane, a ne kratkoročni (neuspješan) projekt.
Ima ih nekoliko koje odgovaraju velikom broju ljudi, a mi smo odlučili jednom zauvijek raščistiti koje to dijete stvarno 'rade posao', a ne ugrožavaju zdravlje.
Mediteranska prehrana
Mediteranska dijeta inspirirana je naravno, prehrambenim navikama ljudi s Mediterana i promovira hranu koja je što manje obrađena: povrće, maslinovo ulje, ribu i piletinu. Idealno je da se držite što dalje od prerađene hrane, soli, crvenog mesa i zasićenih masti.
Vjerojatno najveća (subjektivna) prednost ove dijete je preporučena konzumacija crvenog vina, zajedno s činjenicom da je većina 'dozvoljene' hrane povezana s potencijalom prevencije bolesti srca, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti.
Mediteranska dijeta uključuje pregršt ukusne hrane, ali ako želite da izgubite kilograme i dalje ćete morati da brojite kalorije.
Ovaj tip dijete postaje sve popularniji i to čak i u medicinskom svijetu, budući da je bogat povrćem, voćem i koštunjavim voćem, sjemenkama, uljem, žitaricama od cijelog zrna i ribom.
Umjerena je po pitanju unosa mliječnih i proizvoda od jaja, a još umjerenija s crvenim mesom. Ove vrste hrane odlično se slažu s našim tijelom, pa izreka 'bolje spriječiti nego lječiti' ovdje dobiva svoj puni smisao.
Fleksiterijanska prehrana
Fleksitarijanska dijeta zapravo predstavlja fleksibilnu varijantu na temu vegetarijanstva u kojoj je oko 80% hrane koja se unosi biljnog,a 20% životinjskog podrijetla. Na ovaj način dobivate najbolje od biljne prehrane, budući da smanjuje rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa i raka, dok uživate u hrani koju volite.
Postaje sve popularnija dijelom zato što je otvorena za različite interpretacije, ali i zato što ima elemente 'načina života', a ne samo neke rigidno propisane prehrane. Pošto nije stroga, lakše je pridržavati je se u stvarnom životu i praksi. Kada je nešto održivo, onda se zapravo i ne radi o dijeti, a vjerujemo da sve više ljudi u svoj život uvodi zdrave fleksitarijanske navike u narednom periodu.
5:2
5:2 podrazumijeva da ste dva dana u tjednu u ozbiljnom kalorijskom deficitu, a da se ostalih pet hranite uobičajeno i unosite 2000 do 2500 kalorija. Iako ne postoje unaprijed postavljenje restrikcije u prehrani, ova dijeta podrazumijeva post dva dana tjedno. Tim danima, trebalo bi se ograničiti na unos od 500 kalorija dnevno (600 za muškarce).
Prilično je lagano pridržavati se ove dijete u usporedbi s drugim režimima, jedino što zapravo treba je promijeniti ono što jedete dva puta u tjednu. Osim toga, prednosti posta/gladovanja - kako god to nazvali su poboljšanje krvnog tlaka, razine kolesterola i metabolizma u cjelini.
Tehnički, dva dana posta mogu biti jednako učinkovita kao i kontinuirani kalorijski deficit, ali također mogu utjecati na razinu energije i dovesti vas do manjka esencijalnih hranjivih tvari. Ako planirate treninge, izbjegavajte to raditi tijekom ova dva dana.
Veganstvo
Postajete vegan? Biljna prehrana postala je iznimno popularna u posljednjih nekoliko godina, a ona podrazumijeva isključivanje svih proizvoda životinjskog podrijetla - pa ćete se morati oprostiti i od mlijeka. Da bi ova dijeta bila zdrava, vegani bi trebali jesti obroke koji sadrže proteine, ugljikohidrate, povrće i zdrave masti.
Veganska prehrana sa sobom nosi rizik od nutritivnih nedostataka ako se pristupa olako i nepromišljeno. Tofu i orašasti plodovi su na popisu nezaobilaznih namirnica, a također morate detaljnije proučiti kako pristupiti konzumaciji proteina ako se odlučite za veganstvo.
Izmjenični post
Izmjenični post posljednjih je godina postao iznimno popularan. Ovo je način prehrane u kojem se mijenjaju vremenski intervali u kojima se jede i u kojima se posti. Suština je da ne sadrži posebne specifikacije i ograničenja kada je u pitanju vrsta hrane (iako se preporučuje zdrava), već vremenske odrednice prilikom jela. Zato ju je ispravnije nazvati načinom prehrane, nego dijetom za mršavljenje u klasičnom smislu.
Međutim, ako želite smršaviti, potrebno je držati se jednadžbe da unos kalorija mora biti manji od potrošnje. Većina ljudi teško prihvaća da je to izvedivo bez gladovanja i uz hranu koju ne mrze. kalorijski deficiti nisu zdravi na duge staze i ne treba ih prakticirati kada dostignete željenu težinu.