Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) filtri za cigarete ne služe korisnoj zdravstvenojfunkciji. Duhanska industrija ih je 1950-ih stvorila kao marketinški alat u nastojanju da pušenje učini „zdravijim“. No štetniji su nego ikad jer ih je previše.
Procjenjuje se da se godišnje širom svijeta proizvede 5,6 bilijuna cigareta, a većina sadrži filtar izrađen od celuloznog acetata, materijala sličnog plastici kojemu treba desetljeće da se razgradi.
Jednom kad se popuši, cigareta se svede na smrdljiv, štetan opušak koji se obično nehajno odbaci. Vjerojatno se dvije trećine svih opušaka ne odlaže pravilno, a preko kiša i rijeka završe u oceanima.
Dodajmo goleme ljetne tirističke migracije koje na plažama ostavljaju milijune opušaka. U proteklih tridesetak godina s plaža je uklonjeno 60 milijuna opušaka. Ostali nisu pronađeni. Kako se cigareta puši, u filtru se koncentriraju otrovne kemikalije poput arsena, nikotina, olova i teških metala. U morima ubijaju morski život. A preko riba na meniju truju i čovjeka.
Duhanska industrija pokušava naći ekološke filtre, primjerice od konoplje i drvene pulpe, ali zasad bez uspjeha. Spoznali smo štete koje nanose plastične slamke za piće, plastične vrećice za jednokratnu upotrebu i plastične boce s vodom na morskom okolišu svijeta. Sada tu opasnost polako iskorjenjujemo. Vrijeme je da riješimo i problem opušaka cigareta s filtrima.
