Poznato je da je dob najveći i najznačajniji čimbenik koji utječe na opadanje plodnosti kod oba spola. Za žene u prosjeku ovaj proces postaje primjetan nakon 35. godine života, a za muškarce je pad nešto kasniji, od 40. godine, ali oni također imaju potencijal stvarati novu spermu svaka tri mjeseca i tu sposobnost zadržavaju do starosti. Žene se rađaju s najvećim brojem jajašaca koje će ikad imati, a kako kronološki počinju starjeti, tako se mijenjaju i njihova jajašca.
Ali bitni su i drugi čimbenici, posebno učinak našeg okoliša, naročito zraka, koji izravno utječe na plodnost.
Najnovije studije, kao ona prošlog ljeta predstavljena u Europskom društvu za ljudsku reprodukciju i embriologiju, upozoravaju na problem povezanosti zagađenja i plodnosti.
Onečišćenje zraka, razni toksini u njemu i mikroplastika, naročito dušikov dioksid u njemu, može imati štetan učinak na jajnike i jajašca, što dovodi do smanjenja ukupne brojke i, potencijalno, kvalitetu jaja. „Život u području povezanom s visokom razinom zagađivača zraka u našoj je studiji povećao rizik od ozbiljno smanjene rezerve jajnika za dva ili tri puta,“ kaže profesor Antonio La Marca sa Sveučilišta Modena i Reggio Emilia u Modeni u Italiji. To ukazuje i na potencijalno raniju menopauzu.
Učinak zagađenja ne vidi se samo kod jajnih stanica, nego i kod sperme. Visoke razine zagađenja zraka povezane su s lošom kvalitetom sperme i mogle bi djelomično biti odgovorne za nagli pad plodnosti muškaraca, prema ovoj studiji. Utvrđeno je da se plodnost muškaraca prepolovila u posljednjih 40 godina, a dio onoga što bi moglo biti odgovorno za to je povećanje razine zagađenja zraka.
Tim znanstvenika s kineskog sveučilišta u Hong Kongu proučavao je spermu gotovo 6500 muškaraca i otkrio „snažnu povezanost“ između visoke razine finog zagađenja zraka i „abnormalnog oblika sperme“.
Nedavna velika studija također je pokazala da bi visoke razine onečišćenja zraka mogle smanjiti mogućnost trudnoće čak i nakon liječenja plodnosti. Glavni izvor onečišćenja zraka koji je korišten u istraživanju bilo je izgaranje goriva za automobilski transport, koje proizvodi dušikov dioksid, sitne čestice, ugljični dioksid i druge onečišćujuće tvari.
Žene izložene povišenim koncentracijama dušikovog dioksida, ugljičnog monoksida i okolnih čestica imale su nižu stopu začeća nakon tretmana plodnosti i veće šanse za rani gubitak trudnoće u usporedbi sa ženama izloženim nižim koncentracijama tih zagađivača.
Iako već dugo znamo o učinku pušenja na plodnost i činjenici da to može dovesti do bržeg pada broja i kvalitete jajašaca, kao i problema sa sazrijevanjem jaja i implantacijom embrija, nalazi o zraku su relativno novi. Ali potencijalno bi mogli imati sličan utjecaj u visokim kumulativnim dozama povezanim s produljenom izloženošću.
Uz to, onečišćenje može utjecati i na trudnoću uzrokujući kroničnu upalu u tijelu ili povećavajući rizik od zgrušavanja krvi, što bi moglo dovesti do insuficijencije posteljice i problema s intrauterinim rastom i razvojem.
Ono što je nepobitno jest da dokazi o vanjskim čimbenicima okoliša koji utječu na plodnost rastu i da je ovo područje epigenetske medicine ono koje će u budućnosti eksponencijalno rasti kad počnemo bolje otkrivati i razumijevati učinak našeg vanjskog okruženja na plodnost.
