S ČIME POČINJE PREVENCIJA RAKA DOJKE? Donosimo savjete stručnjaka iz Croatia Poliklinike

Istraživanja pokazuju da su se statistike preživljavanja raka dojke znatno promijenile. Naime, liječenje raka dojke kroz procjenu rizika, prevenciju, ranu dijagnostiku, operaciju, zračenje i druge tretmane daje sve više ohrabrujuće rezultate. Da je tehnologija u medicini napredovala te da stručnjaci diljem svijeta uspješno razvijaju metode liječenja pokazuju rezultati istraživanja koji kažu da će više od 90 posto žena s dijagnosticiranim invazivnim karcinomom dojke u ranom stadiju preživjeti bolest pet ili više godina. Za usporedbu spomenimo da je 1990.-ih jedna od sedam žena s ranom dijagnozom invazivnog raka dojke umrla od bolesti unutar pet godina, a danas je to jedna od njih 20. Nadalje, istraživanja pokazuju da 84 posto žena prežive 10 ili više godina, 80 posto više od 15. Iako brojke mogu biti puno bolje, borba protiv ovog karcinoma sve je uspješnija.

Već u adolescentskoj dobi svaka bi žena trebala početi sa samopregledima - pregledima vlastitih dojki koji ne traju dugo, a mogu spasiti život.
“Rani početak samopregledavanja dobar je za razvoj korisne cjeloživotne navike, a prvi je cilj da svaka žena upozna svoje dojke i njihovu strukturu. Normalna struktura dojki je prirodno blago grudasta, zrnata ili grozdasta, a glavna svrha samopregleda je prepoznati promjenu koja odskače od normalne strukture dojki”, uvodeći nas u razgovor istaknula je dr.med. Rukavina Sokol.
U Hrvatskoj je sve više mladih svjesno važnosti samopregleda, no svakako postoji potreba za ranom edukacijom kako bi žene što ranije krenule pravilno brinuti o svome tijelu. Postoji niz zabluda, a posljedično i pretjeranih strahova kada govorimo o raku dojke zbog kojih žene izbjegavaju ovu temu.

“Ponekad žene svjesno izbjegavaju samopreglede jer prirodna grozdasta struktura dojki im izaziva strah da je svaka grudica koju mogu napipati nešto opasno. Također, jako malo žena zna da je važno samopregledavati dojke u ranoj fazi menstruacijskog ciklusa – optimalno pet do osam dana od prvog dana menstruacije, jer su tada mliječne žlijezde pod najmanjim utjecajem spolnih hormona te stoga najmanje grudaste”, kaže radiologica Rukavina Sokol te nastavlja da je smisao preventivnog pregleda pronaći problem prije nego što je izazvao subjektivno loše osjećanje i prije nego što je dovoljno velik da bi se mogao napipati.

“Veličina promjene koja se može napipati samopregledom uvelike ovisi o veličini dojki i njihovoj prirodnoj strukturi. Najčešća zabluda je da nije potrebno napraviti preventivni ultrazvuk dojki ako samopregledom ne pipamo abnormalnosti i ako se osjećamo zdravo. Također, zabluda je da žena starija od 40 godina s urednim ultrazvukom ne treba raditi mamografiju – postoje, nažalost, zloćudne promjene u dojkama koje se mamografijom mogu vidjeti puno, pa i godinama, ranije nego ultrazvukom. Najčešća predrasuda vezana uz dijagnozu raka dojke je da nema pomoći – suvremene metode liječenja su izrazito uspješne u produženju i podizanju kvalitete života”.

Na pitanje kada je onda idealno vrijeme za napraviti prve preglede kod specijalista, radiologica je istaknula: “Prvi ultrazvuk dojki preporučljivo je napraviti između 20. i 25. godine život iako donja dobna granica zapravo ne postoji. Pregled traje svega 20 do 30 minuta, nije invazivan i bezbolan je. Preporuka je da se obavlja jednom godišnje, osim ako doktor ne savjetuje drugačije. Prvi mamografski pregled preporučuje se učiniti sa 40 godina života. Iznimno, ako je netko u obitelji obolio od raka dojke u ranijoj dobi, preporuka je učiniti prvu mamografiju pet godina prije dobi u kojoj je član obitelji obolio. Mamografsko snimanje traje samo nekoliko minuta, a kontrole se preporučuju svake dvije godine”.

Uspješnost liječenja raka dojke

Ishod liječenja raka dojke uvelike ovisi o ranom otkrivanju. Suvremene metode liječenja osiguravaju visok stupanj preživljenja – takav da možemo govoriti o izlječenju, ako je rak dojke otkriven u ranoj fazi bolesti. Zakašnjela dijagnostika, nažalost, proporcionalno je vezana uz slabije rezultate liječenja.
“Samopregled dojke prva je linija obrane, a nakon toga tu su ultrazvuk, mamografija i ostale metode dijagnostike, a onda i liječenja. Kao i kod svih ostalih bolesti, i za zdravlje dojki važno je njegovati zdrave životne navike – zdrava, redovita i kalorijski optimalna prehrana, zdrava fizička aktivnost, dovoljna količina kvalitetnog sna i izbjegavanje nezdravih navika kao što su pušenje, alkohol, procesuirana hrana”, zaključila je Rukavina Sokol.

Pravilna prehrana i priprema hrane - moćni alati za prevenciju raka dojke

Pravilna prehrana ključna je za održavanje zdravog i uravnoteženog načina života te fizičko i psihičko blagostanje. Suprotno tome, neadekvatna prehrana i nepravilna priprema hrane mogu doprinijeti razvoju raka dojke. Istraživanja pokazuju da održavanje zdrave težine tjelesne mase može smanjiti rizik od obolijevanja od raka dojke.
“Ako govorimo o hormonski ovisnom raku dojke, neadekvatna prehrana je jedan od čimbenika koji dovodi do hormonalnih neravnoteža i estrogenske dominacije, stanja koje je posebno štetno ako nastupi baš hormonski ovisan tip raka. Isto tako, neadekvatna prehrana i energetski suficit dovode do pretilosti i povećanja masnog tkiva, još jednog rizičnog faktora za razvoj raka dojke”, ističe nutricionistica mag.nutr. Petra Sliško.

Na pitanje “Kako izgleda pravilna prehrana?”, Sliško odgovara da se treba sastojati od obilja raznolikog voća i povrća, prema konceptu „što šarenije,to bolje“ te izvora proteina poput mesa peradi, ribe, jaja i umjerenih količina crvenog mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Na tanjuru bi se trebale naći i sjemenke, orašasti plodovi i biljna ulja poput maslinovog, ali i cjelovite žitarice i mahunarke.

“Ne mogu dovoljno naglasiti - priprema je u ovom slučaju pola zdravlja. Naime, uvriježene metode pripreme hrane poput prženja u dubokom ulju, pečenja i roštiljanja sadrže dovode do nastanka kancerogenih spojeva pa se zato savjetuje hranu pripremati kuhanjem, pirjanjem i blanširanjem”, istaknula je Sliško.

Kod odabira namirnica, prednost treba dati kupusnjačama, bobičastom voću, lanenim sjemenkama i zelenom čaju jer ove namirnice sudjeluju u održavanju pravilnog metabolizma i adekvatnih razina estrogena. Savjetuje se izbjegavati pekarske proizvode, proizvode s visokim udjelom dodanog šećera (keksi, kolači, bomboni, zaslađeni sokovi), suhomesnate proizvode, pušenje i alkohol. Štoviše, Američki institut za istraživanje raka preporučuje da žene ne piju više od jednog alkoholnog pića dnevno, a muškarci ne više od dva.
“Žene često primjenjuju ketogene ili niskougljikohidratne dijete pod zabludom da šećer hrani rak. Iako visok unos šećera zapravo može povećati razine određenih faktora koji pospješuju razvoj raka, njegovo izbacivanje neće „izgladnjeti“ rak. Stanice raka su prilagodljive i pronaći će drugi izvor energije kako bi se nastavile razvijati, a negativne strane tako rigoroznih dijeta mogu dovesti do pothranjenosti i iscrpljivanja pacijenta. Zbog toga je preporuka konzultirati se s nutricionistom i liječnikom prije upuštanja u bilo kakve prehrambene intervencije kod raka dojke”, upozorila je Sliško.

Utjecaj dijetoterapije na fizičko stanje

Dijetoterapija prvenstveno treba biti ispomoć standardnoj terapiji, nikako samostalan oblik liječenja. Cilj dijetoterapije je primarno održavanje adekvatne tjelesne mase koja pomaže u ostvarenju boljeg ishoda liječenja te zadovoljavanje svih energetskih i nutritivnih potreba kako bi organizam pacijentice što bolje podnio samu bolest i liječenje. Uz izbjegavanje rizičnih čimbenika koji mogu pogoršati tijek bolesti, adekvatan unos tekućine također može doprinijeti boljim rezultatima liječenja.
Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke, kada se diljem Republike Hrvatske organiziraju brojne manifestacije kojima se želi ukazati na važnost ranog otkrivanja raka dojke te odlaske na redovite dijagnostičke preglede. Croatia Poliklinike svim sadašnjim i novim pacijenticama nude popust od 20 % na pregled ultrazvuka dojki te mamografiju u cijeloj Hrvatskoj tijekom listopada, mjeseca borbe protiv raka dojke. Više informacija dostupno je na https://www.croatiapoliklinika.hr/.