Žrtvama silovanja se vjeruje ako je u pitanju “konvencionalni” rape case iz krimi romana - manijak zastrašujućeg izgleda iskače iz grma i napada nemoćnu djevojku. Svi su, naravno, na njezinoj strani. Ali ako je narativ odmaknut od bljedolikih djevica na putu na misu, stvari se kompliciraju. 'Provokativno si plesala u alkoholiziranom stanju? Mamila si? Tijekom napada nisi pružala fizički otpor? Svidjelo ti se...' Ovakva društvena osuda i sekundarna viktimizacija odgovorne su za podatak da na jedno prijavljeno dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva seksualnog nasilja. Kakve veze jeans ima s tim? Evo kakve...
Priča počinje ovako: 45-godišnji instruktor vožnje siluje svoju osamnaestogodišnju učenicu na prvom satu vožnje i zaprijeti joj ubojstvom ako nekome ispriča što se dogodilo. Djevojka ipak skupi hrabrost, prizna sve obitelji i prijavi nasilnika nadležnim institucijama. Silovatelj završi u zatvoru, ali talijanski Vrhovni sud ga oslobađa, uz objašnjenje “da su traperice bile toliko uske da je jedini način da ih skine bio taj da mu djevojka pomogne, čineći tako seksualni akt sporazumnim”. Žene diljem Italije i svijeta bile su konsternirane. Sljedećeg dana, u znak solidarnosti sa žrtvom, članice talijanskog parlamenta pojavile su se na poslu u trapericama noseći u rukama natpis: “Jeans: alibi za silovanje”. Ono što je te 1998. započelo kao lokalna kampanja za osvještavanje problema okrivljavanja žrtava i destruktivnih mitova koji okružuju seksualno nasilje, preraslo je u globalni pokret. Na drugom je kontinentu, u Los Angelesu, izvršna direktorica udruge Mir nad nasiljem Patricia Giggans inicirala proglašenje i obilježavanje Dana trapera. Nošenje trapera zadnje srijede u travnju postalo je međunarodni simbol prosvjeda protiv takvih stavova o seksualnom nasilju te međunarodni događaj u kojem svake godine, već dulje od dva desetljeća, sudjeluje više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta. Kao najdugovječnija kampanja za prevenciju i edukaciju o seksualnom nasilju u povijesti, Denim Day traži od članova zajednice da svojim fashion statementom na taj dan (nošenjem trapera) na vidljiv način protestiraju protiv zabluda vezanih uz seksualno nasilje koje dodatno ugrožavaju i viktimiziraju žrtve.
Osuda počiva na osobi koja je doživjela nasilje, a ne na počinitelju?!
Seksualno nasilje ubraja se među zločine s najmanjom proporcijom prijava: prema podacima istraživanja i iskustvu rada Ženske sobe, centra za žrtve seksualnog nasilja u Hrvatskoj, na jedno prijavljeno silovanje dolazi od 15 do 20 neprijavljenih slučajeva. Preko 90% žena koje prežive silovanje godinama nikome neće povjeriti svoje iskustvo, a još u manjem broju slučajeva će ga prijaviti. „Seksualno nasilje je jedno od najtežih kaznenih djela, koje se najmanje prijavljuje, i to ne samo u Hrvatskoj, nego svugdje“ ističe psihologinja Maja Mamula, osnivačica i voditeljica Ženske sobe, centra koji se već 20 godina bori za ženska prava, pružajući podršku žrtvama, ali i mijenjajući percepciju društva pa čak i zakone o seksualnom nasilju. „Razlozi neprijavljivanja su različiti, ali svi odreda uglavnom potječu od žrtvina straha - straha od odmazde počinitelja, straha da joj nitko neće vjerovati, straha da je nadležne institucije neće zaštititi, straha da će nju okriviti za preživljeno iskustvo.“
Žrtve koje ipak odluče prijaviti silovanje često nailaze na nerazumijevanje okoline, a u javnom diskursu još se uvijek postavljaju pitanja 'što je žrtva nosila?', 'zašto je bila tamo?' i sl., koje krivnju za zločin prebacuju s napadača na žrtvu. U međuvremenu u svijetu se desio #MeToo pokret, a regionalno #nisamtražila koji, otvarajući u javnom prostoru iskustva preživljenog seksualnog nasilja, rezultiraju i povećanim brojem (anonimnih ili javnih) dijeljenja vlastitih svjedočanstava preživljenog nasilja. „Iznošenjem osobnih iskustava, žene koje su preživjele seksualno nasilje šalju drugim ženama, ali i društvu u cjelini jasnu poruku kako su osobe koje su preživjele seksualno nasilje oko nas, da nisu jedine, ali i da nisu same – i ono najvažnije, da nisu krive za preživljeno nasilje“ poručuje Mamula i dodaje kako je „odgovornost za preživljeno nasilje isključivo na počinitelju nasilja, a ne na osobi koja ga je preživjela; kad jednom kao društvo razbijemo predrasude o seksualnom nasilju, nećemo više propitivati i osuđivati osobe koje su preživjele nasilje“.
28. travnja traper se nosi s višim ciljem – pridružite se pokretu DenimDay!
Razbijanju postojećih predrasuda prema seksualnom nasilju, prestanku osude osoba koje su ge preživjele i razvoju empatije prema preživjelima može pridonijeti sustavna edukacija o prevenciji seksualnog nasilja, ali i osvještavanje te senzibliziranje javnosti spram žrtava seksualnog nasilja. Upravo s tim ciljem i uz podrškuŽenske sobemagazin Elle prvi put ove godine obilježava #DenimDay. „U sklopu naše inicijative Elle Active! posvećene, između ostalog, i eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama, od ove smo godine inicirali obilježavanje Dana trapera jer kao vodeći ženski magazin osjećamo odgovornost i obvezu otvarati ovakve teme u javnom prostoru i osvještavati o problematici nasilja nad ženama u obliku silovanja i seksualnog napada“ poručili su iz uredništva Ellea i pozvali čitatelje da se priključe inicijativi.„Tu smo za Vas, obratite nam se s povjerenjem“ dodala je Mamula i pozvala sve osobe koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja da potraže pomoć u savjetovalištu Centra za žrtve seksualnog nasilja na 01/6119-444 ili na e-mail savjetovaliste@zenskasoba.hr. Pridružite se i vi Elleovoj inicijativi u srijedu, 28. travnja 2021. godine. Kako? Upravo na Dan trapera - 28. travnja 2021. - odjenite traper, fotografirajte se u tom fashion statement komadu i objavite fotografiju na vlastitom profilu na Instagramu te označite 5 ženskih osoba koje će napraviti isto (uz oznaku @ellecroatia i hashtagove #denimday #elleactive #podrziNEnasilje #denimselfie #AktivirajSvojStav).
Z a p a m t i t e, n e m a o p r a v d a n j a z a s e k s u a l n o n a s i l j e !
