'Dok su obitelji diljem svijeta zatvorene u svojim domovima kako bi se suzbilo širenje epidemije Covid-19 bolesti, strahuje se od porasta obiteljskog nasilja. No, unatoč krizi, i dalje se izlazi na teren na svaku dojavu te se poduzimaju sve mjere kako bi se zaštitile žrtve nasilja. Apeliramo na susjede, prijatelje i sve one koji znaju da se u nekoj obitelji događa nasilje, neka pokažu građansku odgovornost; sad je vrijeme za djelovanje', na ovo je na press konferenciji Kriznog stožera u četvrtak, 9. travnja, upozorila ministrica za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku Vesna Bedeković. Inače, prema posljednjim informacijama iznesenim na press konferenciji, u protekla 24 sata u Hrvatskoj su 64 nove osobe zaražene koronavirusom.

“Borba s epidemijom traje već neko vrijeme i mi smo, bolje nego neke druge zemlje, u tom periodu sačuvali integritet zdravstvenog sustava. Nitko od nas nije bio spreman za ovo što se događa, ali odgovaramo na probleme iz dana u dan. Stvari su se promijenile, u ovim okolnostima moramo biti sumnjičavi prema svakom, i najblažem, simptomu respiratorne bolesti, te se odgovorno ponašati, jer samo tako možemo spriječiti prekomjerno širenje koronavirusa. I, zato, ne grupirajte se, pridržavajte se svih mjera Stožera, jer samo tako čuvamo zdravlje nacije”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Vezano za porast nasilja tijekom trajanja mjera socijalnog distanciranja, na tranicama Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku nalaze se, naglasila je ministrica Bedeković, upute o postupanjima u slučaju sumnje na nasilje u obitelji. a reagirati je potrebni ako:

  • čujete viku, plač, lomljenje stvari i zapomaganje u vašoj blizini;
  • niste u mogućnosti ostvariti kontakt telefonom i provjeriti je li sve u redu;
  • čini vam se da je osoba uznemirena, prestrašena, da se neuobičajeno ponaša;
  • čini vam se da se osobu kontrolira i da joj se ograničava komunikacija sa svima.

Statistike kažu kako je i prije ove krize 15% djece tijekom djetinjstva doživjelo fizičko zlostavljanje, njih 16,5% emocionalno, a čak 18,1% i seksualno, a tu su i sve alarmantnije brojke o porastu nasilja među ženama, što sve potvrđuje kako dom nije sigurno mjesto za mnoge obitelji u ovoj krizi.

“Vrijeme je za građansku hrabrost i osobnu odgovornost okoline (susjedi, drugi roditelji, bake, djedovi,…) u obavještavanju sustava i osiguravanju zaštite najranjivijih. Nužno je obavijestiti policiju i centre za socijalnu skrb, koji imaju protokol o zaštiti i u ovo doma zdravstvene krize. Ako roditelji primijete promjene kod djeteta koje perzistiraju, ako je dijete uplašeno, uznemireno, reagira burno, osjeća se nesigurno, važno je potražiti i pomoć stručnjaka”, upozorila je u nedavnom intrevjuu za Roditelje.hr i prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog i psihoterapeut, Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.