GDJE NA JESENSKI IZLET?: 6 razloga zašto posjetiti Slavoniju i što obvezno kušati prema preporuci poznatog chefa?

Slavonija je poznata po svojoj gostoljubivosti, izvrsnoj hrani i, naravno, graševini, ali i brojnim zanimljivim primjercima prirodne i kulturne baštine. No ono o čemu se ovih dana najviše priča je Muzej bećarca u Pleternici, koji - otkad je početkom ove godine otvoren - ne prestaje oduševljavati posjetitelje. Slavonija je, osim toga, najljepša upravo u ovo doba, a novi muzej zasigurno je adut više da se odlučite otići na izlet baš u ovaj kraj. Evo ideja kako se zabaviti i što obvezno doživjeti u Zlatnoj Slavoniji.

Neka sve krene u trenutačno najmlađem i naposebnijem muzeju u Hrvatskoj - Muzeju bećarca, koji se nalazi na istoimenom Trgu u središtu Pleternice. „Muzej je prava senzacija!“, čuli smo iz nekoliko izvora, a tragom te informacije zaputili smo se u Pleternicu, grad u Požeško-slavonskoj županiji, gdje je u veljači ove godine otvoren ovaj interaktivni postav koji će – sigurni smo! – dati novi zamah turizmu ove regije. Muzej bećarca najbolji je primjer kako od jedne tako 'male forme' izvući maksimum u svakom smislu.

Muzej bećarca dio je projekta Požeško-slavonske županije Svijet graševine, čija je ukupno vrijednost 8.729.448,52 eura, a koji je u velikom dijelu (7.364.375,34 ) sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Projekt Svijet graševine, osim Muzeja bećarca, uključuje još i Spahijski podrum u Pakracu, koji će uskoro otvoriti svoja vrata, kao i buduću Kuća graševine u Kutjevu. Svaki dio Muzeja bećarca priča svoju priču, ali najponosniju su što su uspjeli pokazati kolika je bila uloga bećarca u svakom segmentu života jednog Šokca. Zahvaljujući brojnim interaktivnim i multimedijalnim sadržajima i mlade su zainteresirali za svijet bećarluka. Čak 400 bećaraca, svaki preveden na engleski jezik; dvoboj bećara Pave i poznatog slavonskog repera Kandžije; bećarske karaoke, studio za pjevanje bećarca, brojni interaktivni kvizovi, 'tečaj' šokačkog kola…, toliko je zabavnih sadržaja da će vam vrijeme proletjeti.

Lipicanci u Lipiku

Kad pomislimo na Lipik, prve su nam asocijacije voda, staklo i, naravno, predivni lipicanci koje ne smijete zaobići ako dolazite u ovaj kraj. Ergelu lipicanaca u Lipiku osnivao je 1843. godine grof Izidor pl. Janković i to za potrebe bečkog dvora, po istom principu kao što je u Windsor Grey stvoren za potrebe engleske kraljevske obitelji. Od početka ove godine lipicanac je zaštićen od strane UNESCO-a kao nematerijalno dobro. U ergeli je trenutačno 84 grla, kojima se gradi novi dom u neposrednoj blizini sadašnje, zaštićene staje. Zastati na trenutak, razgledati predivne životinje, diviti se njihovom utreniranom hodu…, pravi je odmor za dušu.

U znaku graševine

Posjet ovom dijelu Slavonije ne može proći bez obilaska starog Kutjevačkog podruma kojeg su još 1232. izgradili cisterciti. Najbogatija vinska arhiva u Hrvatskoj s više od 65 tisuća butelja, impresivni Trezor u kojem će brižno čuvati vašu posebnu butelju za posebne prilike, odlazak u berbu grožđa…, uživat ćete u posjetu Kutjevu koji uz reprezentativan najstariji podrum u ovom dijelu Europe ima još tridesetak vinarija među kojima su i one najpoznatije, nagrađivane u svijetu. Kad ste u Kutjevu, svakako razgledajte i Dvorac Kutjevo s predivnim parkom – uostalom, teško da ćete ga mimoići, jer poput prave ljepotice dominira gradom.

Barokna šetnja Požegom

Kad prošećete baroknim centrom, pogledate impresivnu zgradu knjižnice i biskupije te Katedralu Svete Terezije Avilske, a – uhvatite li vremena – i popnete se do Sokolovca, Požeška kuća neka bude iduća destinacija. U tom multimedijalnom prostoru prošetat ćete kroz bogatu povijest grada, a 'pijani' bicikl prikazat će i prirodna bogatstva Požege. Dovoljno je sjesti na izloženi bicikl, zavrtjeti pedale i odabrati jednu od ruta za razgledavanje. Tamo ćete se moći okušati i u dvoboju s barunom Franjom Trenkom, kao i zabaviti se u podrumu centra uz priče o vinu i čokoladi, saznati koja su to tradicionalna jela ovog kraja, preuzeti recepte, a mističnu atmosferu upotpunit će i priče i legende o ljubavima znamenitih Požežana.

Viteške 'igre'

Od sredine 13. stoljeća u Pakracu je djelovala prva hrvatska kovnica novca. Iz gotovih srebrnih pločica kovao se slavonski banovac, a kuna s ove monete kasnije je bila inspiracija autorima hrvatske kune. Originalni primjerci banovca i danas se čuvaju u arheološkoj zbirci Muzeja grada Pakraca. Ako ga posjetite, čuti ćete zanimljive priče, a uz pomoć viteza i kovača moći ćete iskovati i svoj primjerak.

Što jesti i piti?

Čobanac, fiš paprikaš, cicvara, čvarkuše, bazlamača, tačkrle…, dugačak je popis jela koja morate isprobati u Požeško-slavonskoj županiji. Cijenjeni hrvatski chef Branko Ognjenović veliki je ljubitelj slavonskih jela, a kao svoje favorite ističe ističe pikantni kulen, dobru šunka, svinjetinu s restanim krumpirom, pripremljenim u ljusci i na domaćoj masti; čvarke…, a veliki je ljubitelj i tijesta: rezanci s makom i tačkrle, prava su gozba za nepce. A što se pije? Naravno, graševina, a njihova je među najboljima u svijetu, što potvrđuju i nagrade s prestižnih ocjenjivanja. Uz hladne plate s pikantnim kulenom i mladim sirevima, i graševina bolje 'klizi'.