Svako godišnje doba nosi određene specifičnosti u planinarenju pa tako i ljeto. Iako ono nije primarno planinarsko doba, teško je na odmoru odoljeti zovu planine. Ljeti su najizraženije visoke temperature koje iscrpljuju tijelo i bez nekog napora, a posebno ga troše u planinarenju, penjanju i sličnim aktivnostima. Osjetili smo to i na vlastitoj koži kada smo nedavno bili na nezaboravnom izletu u Parku prirode Dinara, u posjetu punionici prirodne izvorske vode Cetina.
Grabeći stazama našeg najmlađeg parka prirode, prilično smo se uspuhali i oznojili te ožednjeli. Osim iznimne prirode, imali smo veliku čast upoznati i fascinantnu ekipu HGSS-a, u kojoj je bio i Jadran Kapović, nadaleko poznat po edukativnim, ali i vrlo humorističnim objavama na profilima HGSS-a na društvenim mrežama. Naravno da nas je zanimalo koja je objava njemu najdraža.
„Najdraža mi je globalna objava vezana uz pad Facebooka kada smo doslovno u pet sekundi napisali tweet i objavili ga: Dear @facebook Should we get our gear and come to the rescue?“, rekao je Jadran.
Sigurnost u prirodi
Da se vratimo na naš izlet koji je počeo u pitoresknim Civljanima, nedaleko od samog izvora rijeke Cetine. Dok smo bili okruženi gustom šumom, čistim zrakom, brojnim endemskim biljnim i životinjskim vrstama, ali uz stručno vodstvo ljudi koji znaju tajne sigurnog boravka u prirodi, netaknuta divljina Parka prirode Dinara činila nam se posve bezopasno i sigurno. Ili?
„Generalno je Dinara područje koje svakom planinaru da do znanja koliko je malen u njezinu prostranstvu. Masivna je, silna, ćudljiva i prekrasna. Recimo da je jedan od ljepših đireva na Dinari onaj jogurt-stazom do doma Zlatko Prgin rano ujutro.
Nakon odmora i snižavanja temperature, iz doma krenemo rano ujutro prema najvišem vrhu Dinare gdje dočekamo zoru. Biti svjedok rađanja još jednog dana na krovu Hrvatske zaista je poseban doživljaj svakom planinaru. A što vidjeti na Dinari? Reći ću da je jedan život malo da bi mi Dinara dosadila. Uvijek ću naći još neki skriveni kutak koji želim obići na toj zaista impresivnoj planini“, kaže Jadran Kapović iz HGSS-a dodajući da planinarenje može imati i negativne strane:
“Najčešći uzrok problema vezanih uz planinarenje ljeti su dehidracija i gubljenje. Ljudi znaju podcijeniti činjenicu da ljeti treba i 1 l vode na sat vremena aktivnosti pa dehidriraju, što je u planini vrlo opasno. Nažalost, ponekad i pogubno. Drugi je razlog nepoznavanje terena ili podcjenjivanje vremena potrebnog za uspon. Kada je netko već iscrpljen, potražit će prečac ne bi li prije stigao do polazišne točke, što je potpuno pogrešno i dovede ljude u situacije odakle se ne znaju vratiti ili jednostavno više ne znaju kamo bi išli.“
HGSS godišnje ima između 1000 i 1200 akcija, najčešće onih s lakšim ozljedama, ali ove godine, kako kažu, primjećuje porast smrtnih slučajeva u planini. Zato smo pitali Jadrana Kapovića što se obavezno ljeti treba naći u opremi planinara amatera.
“Od osnovne opreme za kraće izlete u ruksaku uvijek trebaju biti: mala prva pomoć, baterijska svjetiljka, odjeća za zaštitu od sunca i kiše, dovoljno vode i hrane. Eventualno poneki karabiner, astrofolija i uže da se može napraviti improvizirani bivak ili sklonište od sunca“, savjetuje Kapović te dodaje: „Najvažniji savjeti koje možemo dati su da se planinari rano ujutro dok sunce još nije toliko jako i da se ponese litra vode više nego što planirate - po formuli 1 sat - 1 litra.“
*Sadržaj nastao u suradnji s prirodnom izvorskom vodom Cetina
