Les Grands Chais de France (LGCF) danas je jedan od najvećih europskih proizvođača i distributera vina, a među njegovim najcjenjenijim etiketama posebno mjesto zauzimaju vina iz Bordeauxa - regije čija su pravila, klasifikacije i tradicija stoljećima oblikovali ono što svijet danas smatra vrhunskim vinom. O tome zašto su ta vina toliko tražena, što uistinu plaćamo kada posegnemo za skupljom bocom i kako se odnos Hrvata prema vinu promijenio posljednjih godina, razgovarali smo s Markom Novakovićem, Key Account Managerom u LGCF-u i sommelierom.
Za početak, predstavite nam Les Grands Chais de France. O kakvoj je kompaniji riječ, koliko dugo posluje i po čemu se pozicionirala kao jedan od najvećih proizvođača i distributera vina?
Les Grands Chais de France (LGCF) osnovana je 1979. godine u Alsaceu, u Francuskoj. Osnovao ju je Joseph Helfrich, koji je i danas na čelu kompanije, no s godinama postupno prepušta vodstvo svome sinu Frédéricu. Od samog početka riječ je o privatnoj, obiteljskoj tvrtki.
U počecima se LGCF bavila proizvodnjom i punjenjem raznih destilata za druge trgovce. 1984. godine Joseph se okreće proizvodnji vina i stvara danas međunarodno prepoznat brend JP Chenet, čije je vino od samog početka punjeno u prepoznatljivu bocu nazvanu Josephine. Tijekom sljedećih desetljeća kompanija postupno otkupljuje posjede i vinarije širom Francuske i iz godine u godinu povećava proizvodnju.
Danas, nakon više od 40 godina poslovanja, LGCF je vodeći proizvođač i trgovac vinima u Europi, s više od 80 posjeda u vlasništvu i godišnjom prodajom od preko 600 milijuna boca u 187 zemalja svijeta. Da to malo bolje dočaram - od svake pete boce vina koja se otvori u svijetu, jedna dolazi iz LGCF-a.
Prije nego krenemo dalje u priču o Bordeauxu predstavite nam se i vi osobno. Tko ste, kako je izgledao vaš put do pozicije u LGCF-u i što vas je odvelo u svijet vina?
Zovem se Marko Novaković i u LGCF-u radim na poziciji Key Account Managera. Cijeli svoj radni vijek vezan sam za ugostiteljstvo, gdje sam proveo godine na voditeljskim pozicijama, a u svijet vina sam se, u ovom intenzivnijem obliku, uputio prije desetak godina.
Trenutno sam sommelier II. razine, a upravo radim na stjecanju III. razine, jer u ovom poslu jednostavno nikad ne prestajete učiti. Svaka nova regija, godište ili chateau otvore neko novo pitanje. Upravo ta kombinacija priče, tradicije i stalnog usavršavanja nepca je ono što me najviše veže za vino. Svaka boca je na svoj način putovanje, a moj je posao da to putovanje prenesem dalje kolegama, partnerima i, sad, čitateljima Storyja.
Francuska vina, a posebno ona iz Bordeauxa, imaju poseban status u svijetu vina. Što Bordeaux čini toliko posebnim i zbog čega su vina iz te regije toliko cijenjena?
Bordeaux je jedna od najcjenjenijih i najpoznatijih vinskih regija u svijetu. Kada počnete istraživati povijest ove regije, brzo uočite da proizvodnja vina ovdje seže veoma daleko u prošlost. Cijela Francuska, a posebno vinarije i vinogradi Bordeauxa, moraju se pridržavati iznimno strogih pravila i zakona o proizvodnji vina.
Koliko je sve u toj regiji sustavno uređeno, govori i činjenica da je Napoleon III. 1855. godine naredio klasifikaciju chateaua (dvoraca-posjeda) povodom svjetske izložbe u Parizu. Ideja je bila razvrstati dvorce u kategorije koje bi ljudima jasno pokazale koja se vina svrstavaju u viši, a koja u niži cjenovni razred. Već tada je postojao velik broj proizvođača, a danas ih na području Bordeauxa ima više od 5500. Klasifikacijom iz 1855. dvorci su podijeljeni u pet kategorija (pet 'rastova') - u prvom rastu bila su četiri dvorca, u drugom petnaest, i tako redom do ukupno 61 dvorca u svih pet kategorija. Jedina promjena koja se dogodila do danas zabilježena je 1973. godine, kada je Château Mouton Rothschild prešao iz drugog u prvi rast.
Kada uzmemo u obzir kroz koliko su godina vinari tog dijela Francuske morali poštovati stroga pravila i boriti se s prirodnim nepogodama, dolazimo dijelom do odgovora zašto su ta vina toliko cijenjena. Uz sve to, Bordeaux ima točno propisane sorte grožđa koje se smiju saditi, a da bi se vino uopće moglo nazvati po chateauu koji iza sebe nosi tradiciju i određenu 'moć', vinograd mora biti u vlasništvu tog istog chateaua.
Kada govorimo o Bordeauxu, često se susrećemo s nazivima i terminima koji prosječnom ljubitelju vina nisu potpuno jasni. Na što bi početnik trebao obratiti pozornost kada bira bocu iz te regije?
Na prvi pogled, ako niste upoznati s vinima iz tog područja, boca iz Bordeauxa vam neće reći puno, a zapravo je sve vrlo jednostavno. Bordeaux je podijeljen na lijevu i desnu obalu rijeke Gironde, koja prolazi kroz regiju. Kad na boci pročitate da je vino iz klasifikacije 1855. godine, odmah znate da se radi o lijevoj obali, jer je klasifikacija napravljena isključivo za taj dio regije, a to znači i da je vino najvećim dijelom od sorte Cabernet Sauvignon, s manjim udjelom Merlota. S druge strane, ako na etiketi pročitate Saint-Émilion ili Pomerol, riječ je o desnoj obali, gdje dominira Merlot uz manji dodatak Cabernet Sauvignona, a neke vinarije koriste isključivo Merlot.
Na vinima višeg cjenovnog razreda rijetko ćete pronaći podatak o sorti grožđa, jer se to na neki način podrazumijeva, dok vino koje na etiketi navodi sastav sorti obično spada u niži cjenovni razred. Kad zapamtite ove osnovne smjernice, odabir vina iz Bordeauxa postaje mnogo jednostavniji.
Koje čimbenike vino mora imati da bi, primjerice, opravdalo cijenu od 50, 100 ili nekoliko stotina eura? Što zapravo plaćamo kada kupujemo takvu bocu?
Vina na tržištu imaju iznimno širok raspon cijena - ne govorimo samo o rasponu od 50 do 100 eura, nego i o vinima vrijednim nekoliko desetaka tisuća eura, i to ne o arhivskim primjercima, nego o redovnim godištima.
Vina iz cijenjenih regija, kao što je Bordeaux, nose sa sobom stoljetnu tradiciju. Chateaui koji ih proizvode stari su i po 400 do 500 godina, a neki i više. Kad kupujemo bocu takvog vina, ne plaćamo samo tekućinu unutra, nego dio te tradicije, znanje enologa koji je vino stvorio, vrijeme koje su vinogradari uložili obrađujući svaki trs, opremu i tehnologiju kojom chateau raspolaže. Sve to zajedno oblikuje konačnu cijenu vina, a kod premium vina plaćamo i samo ime chateaua, koje nam jamči određenu razinu kvalitete.
Kako sommelier procjenjuje je li vino vrijedno svoje cijene?
Teško je jednoznačno reći je li vino vrijedno svoje cijene, to je pitanje koje je uvijek prilično subjektivno. Ono što je meni cjenovno prihvatljivo, ne mora biti i vama, i obrnuto. Ovdje je preciznije govoriti o tome ima li vino vrijednost za novac. Unutar određenog cjenovnog razreda možemo procijeniti opravdava li vino tu cijenu svojom kvalitetom i dugotrajnošću, a onda je na svakome da subjektivno odluči isplati li se za taj iznos kupiti baš to vino.
Može li se stručnost u vinima 'naučiti' ili je za prepoznavanje vrhunskog vina ipak potreban i određeni talent, odnosno razvijeno nepce?
Sve se u životu može naučiti. Prepoznavanje vina i razvijenost nepca dolaze vježbom i treningom, a kod nas se to postiže kroz redovito kušanje. Talent naravno može pomoći, kao i u svemu drugom, ali bez učenja i kušanja talent sam po sebi ne znači mnogo, jer jednostavno nećete znati što tražiti niti na što se usmjeriti prilikom kušanja vina.
Kako netko tko nije sommelier može prepoznati dobro vino i koja je najčešća pogreška koju ljudi rade pri posluživanju i pijenju vina kod kuće?
Jedina prava definicija po kojoj vino nije dobro odnosi se na situaciju kada je tehnički neispravno, odnosno kada je iz nekog razloga pokvareno. Sve ostalo je stvar osobnog ukusa. Skupo vino ne znači automatski da će vama biti dobro. Čak i vino koje inače kupujete i pijete s razlogom, ponekad vam jednostavno neće leći jer ste umorni, neispavani ili pod stresom. Ne postoji univerzalna formula za odabir vina.
Najčešće greške koje ljudi rade prilikom posluživanja vina su serviranje na neodgovarajućoj temperaturi i korištenje pogrešne čaše. Ali ako je društvo dobro, a vino je i namijenjeno da se pije u dobrom društvu, sve su to sitnice preko kojih se lako prijeđe.
Kada biste morali odabrati jednu bocu vina koja najbolje opisuje vaš osobni ukus, koje bi to vino bilo i što vam se kod njega posebno sviđa?
Ovo je prilično kompleksno pitanje, možda gotovo nemoguće odgovoriti, slično kao i pitanje koje je najbolje vino na svijetu. Ako bih morao izabrati jedno, na prvu bih rekao Château Angélus. To je vino s desne obale Bordeauxa, iz mjesta Saint-Émilion. Vino koje objedinjuje eleganciju i snagu terroira Bordeauxa, vino za koje ne postoji pogrešan trenutak da ga otvorite. Prilikom kušanja osjetite cijelu paletu voća, miris toplog bordoškog ljeta, vjetar koji struji između redova vinograda i note prekrasne bačve u kojoj je vino godinama zrelo prije nego što je stiglo u vašu čašu.
Kako se posljednjih godina promijenio odnos Hrvata prema vinu? Primjećujete li da danas više istražujemo, spremniji smo isprobavati nova vina i izdvojiti više novca za kvalitetnu bocu?
U posljednjih desetak godina odnos Hrvata prema vinu značajno se promijenio. Naravno, promijenila se i kvaliteta vina koja se ovdje proizvode, pa su i ljudi postali otvoreniji i spremniji isprobati nešto novo. Otvaranjem granica unutar EU povećala se ponuda stranih vina na tržištu, što smatram pozitivnim. Dobili smo veću širinu proizvoda i znatno veći raspon cijena, što znači da na polici trgovine možete pronaći kvalitetno vino za svaki džep.
Koja je najveća zabluda koju Hrvati imaju o skupim francuskim vinima?
Najčešća zabluda je da ljudi misle da se ta vina ne prodaju, ono u stilu 'tko će to kupiti'. Druga uobičajena je da, kad vide skupu bocu, odmah zaključe da nema šanse da vrijedi taj novac.
Skupa vina se u svijetu, a posljednjih nekoliko godina i u ovom dijelu Europe, prodaju izuzetno dobro, bolje nego što bi većina pretpostavila. Kad netko kaže da vino ne vrijedi svoju cijenu, a pri tome ga nije ni probao, na temelju čega donosi takav zaključak, isključivo na temelju cijene? Zašto se isto pitanje ne postavlja za automobil, tenisice ili odijelo koje košta nekoliko stotina ili tisuća eura? Ponavljam, kod vina ne kupujemo samo tekućinu koja se nalazi u boci, nego mnogo drugih faktora i sitnica koje zajedno oblikuju njegovu cijenu na polici.
Za kraj, što biste poručili čitateljima?
Uživajte u vinu, uživajte u životu, jedno bez drugog na našim prostorima gotovo da i ne postoji. Vino je oduvijek bilo dio svakog važnog trenutka: slavilo se uz njega, ali se i tugovalo, sklapali su se dogovori, rađala prijateljstva, obilježavale i najsretnije i najteže prigode. Ono je jednostavno sveprisutno u našoj kulturi. Zato ne dopustite da vas cijena, naziv chateaua ili nepoznata terminologija odvrate od istraživanja. Otvorite bocu, sjednite s ljudima koje volite i dopustite vinu da bude ono što je uvijek i bilo - pratitelj dobrih trenutaka.
Naš asortiman možete pronaći kod naših partnera, za retail: Spar, Plodine, Tommy, Vrutak, Kaufland; za HoReCa: Luma, Winebox, Vintesa itd.