Studeni je stigao, a s njime i Movember. Mnogi muškarci u znak potpore ovog će mjeseca pustiti bradu ili pak brkove, ali znate li zašto? Naime, 11. je mjesec posvećen muškom zdravlju, točnije, borbi u prevenciji raka prostate, drugog najčešćeg zloćudnog tumora u Hrvatskoj. Kako bismo podignuli svijest o ovoj temi, razgovarali smo s urologom zagrebačkog KBC-a Sestre Milosrdnice Igorom Tomaškovićem.
Možete li nam reći nešto o statistikama oboljelih od raka prostate?
Rak prostate je najčešći rak među muškarcima i drugi je po smrtnosti. U Europi godišnje oboli oko 450 000 muškaraca, a preko 107 000 ih umre od ove bolesti svake godine. U Hrvatskoj zadnjih godina obolijeva oko 2800 muškaraca godišnje, a umre ih preko 800. Rak prostate se rijetko javlja prije 50. godine života. Srednja dob pri kojoj se bolest dijagnosticira varira među zemljama ovisno o razvijenosti zdravstvene zaštite, a u razvijenim zemljama je između 66. i 69. godine. Rizični faktori za rak prostate su životna dob, obiteljsko opterećenje i etničko porijeklo. To znači da rizik raste s godinama života, veći je u slučaju da imate više srodnika u obitelji koji su već imali rak prostate, a u svijetu se češće se javlja među osobama afričkog podrijetla. Hrvatska je i dalje među prvih deset zemalja u Europi po smrtnosti od raka prostate. Prema podacima o mortalitetu i preživljenju vidimo da postoji mnogo mjesta za napredak.
Rak prostate poznat je i kao bolest bez simptoma. Međutim, postoje li neki simptomi na koje je potrebno obratiti pažnju te odmah posjetiti liječnika?
Nažalost u ranoj fazi bolesti, a to je vrijeme kada bolest želimo otkriti, bolest ne daje nikakve simptome. Ono što muškarce može dovesti liječniku urologu jesu smetnje mokrenja koje nastaju zbog uvećanja prostate pa se prilikom obrade utvrdi da imaju rak. Naime, rak prostate i dobroćudno uvećanje prostate mogu postojati paralelno. Najčešće smetnje mokrenja koje zreliji muškarci osjete su slabiji mlaz kod mokrenja, isprekidan mlaz, otežano izmokravanje, napinjanje kod mokrenja, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura, učestalo mokrenje, osjećaj hitnosti, noćno mokrenje, kapanje ili nevoljni bijeg mokraće. Te smetnje su karakteristične za dobroćudno uvećanje prostate ili benignu prostatičnu hiperplaziju. Ovo stanje je prisutno kod preko polovice muškaraca iznad 60 godina.
Koje su mjere prevencije?
Iako nema pouzdanih dokaza o utjecaju prehrane na rak prostate čini se da prehrambene razlike (prehrana s malo životinjskih masti i bogata voćem, žitaricama i povrćem, posebno nefermentirana soja koji sadrže izoflavone, likopeni) mogu doprinijeti manjem riziku raka prostate. To proizlazi iz regionalnih razlika u pojavnosti raka prostate koja je najniža u Aziji. Također, čini se da pretili muškarci mogu imati agresivniji oblik raka. Stoga se preporučuje uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba jer su korisni za cjelokupno zdravlje.
Zašto su važni redoviti pregledi i kako ti pregledi izgledaju?
S obzirom na to da su mogućnosti prevencije raka prostate ograničene (ne možemo utjecati na starenje i obiteljsku predispoziciju) ostaje nam da u svrhu smanjenja smrtnosti rano otkrijemo rak prostate i liječimo najsuvremenijim metodama. Preglede bi trebalo započeti iza 50. godine života, a ako ima više bliskih rođaka s ovom dijagnozom već iza 45. godine. Konzultacija urologa omogućit će procjenu rizika, pregled i potrebu za testiranjem putem PSA (prostata specifičnog antigena) iz krvi i slikanje magnetnom rezonancijom. Pregled nije nikakav tabu. Urolog će kroz debelo crijevo pregledati prostatu i procijeniti njenu veličinu, konzistenciju, postojanje sumnjivih otvrdnuća ili čvorića.
Kako se liječi rak prostate?
U ranoj fazi bolest se liječi operacijom prostate ili zračenjem. Idealno je bolest otkriti u ranoj fazi kada se nije proširila izvan prostate jer postižemo potpuno izlječenje. Kasnije faze bolesti mogu zahtijevati hormonsko liječenje i kemoterapiju. Za naglasiti je da i u uznapredovalim fazama bolesti imamo lijekove koji znatno produžuju život i da su stvorene nove opcije u liječenju metastatskog raka prostate.
Rak prostate nije jedini urološki problem s kojim se muškarci suočavaju. Tu su i uvećanje prostate, smetnje mokrenja, rak testisa, poremećaji erektilne funkcije... Možete li nam reći nešto više o njima? Koliki postotak muškaraca od njih pati?
U studenom koji se tradicionalno povezuje s akcijama posvećenim muškom zdravlju spominjemo i druge ,
tipično muške bolesti. Dobroćudno uvećanje prostate sam već spomenuo i ono se javlja sa starenjem. Više od polovice muškaraca iza 60. godine života imat će uvećanje prostate, a čak trećina će zahtijevati neki oblik liječenja. Uz smetnje mokrenja javljaju se i problemi s erekcijom. Oni , međutim, mogu pogoditi i mlađu populaciju, a posljedično se javljaju psihološke krize, nedostatak samopouzdanja, poremećaji u bračnim odnosima. Osobito su ovim problemima podložne neke skupine muškaraca poput dijabetičara, pušača, pretilih osoba. Danas, na sreću, i tu možemo dosta pomoći, ali je bitna i spremnost pacijenta da mijenja navike, prehranu i stil života. Kod mladih muškaraca osobita se pozornost posvećuje raku testisa. Naime, za razliku od prethodno spomenutih bolesti, ova vrsta raka javlja se najčešće između 20. i 30.- te godine života. Bolest nije prečesta, ali ima strahovitu važnost jer su bolesnici mladi i na pragu svog reproduktivnog života. Ova je bolest uvijek šok za bolesnika, ali i obitelj baš zbog dobi oboljelih. Na sreću ova se bolest uspješno liječi čak i u uznapredovalom stadiju. Treba naglasiti da se dio bolesnika javlja s odgodom jer osjeća sram i nelagodu. Ovakve akcije kakve provodimo u studenom trebale bi ukloniti takve
situacije. Svaki mladić može samopregledom kod tuširanja popipati testis. Ako uoči nepravilnosti, kvržicu ili otvrdnuće treba se javiti na pregled. Nema ničeg sramotnog u tome, a pravodobni pregled liječnika spašava život.
Smatrate li da su urološki problemi kod muškaraca još uvijek svojevrsna tabu tema, odnosno, pacijenti ne prijavljuju probleme jer im je neugodno ili smatraju da nije riječ o ozbiljnom problemu? Što biste poručili njima?
Nadam se da je vrijeme tabua u pogledu muškog zdravlja iza nas. Naši su pacijenti danas sve bolje informirani i sve više svjesni važnosti brige za vlastito zdravlje. Javnozdravstvene akcije koje provodi Hrvatsko urološko društvo i druge liječničke udruge te udruge bolesnika doprinose tome da se o ovim temama može otvoreno razgovarati. Uvijek naglašavam da ni našim suprugama, djevojkama ili majkama nije ugodno ići ginekologu pa se to danas više ne dovodi u pitanje. Stoga svaki suvremeni muškarac treba brinuti o svom zdravlju i na vrijeme potražiti pomoć ili savjet.
