Kad god liječnik spomene kolesterol, većina nas pomisli na začepljene arterije i rizik od srčanog udara. No, rijetki znaju da u našem tijelu postoji i heroj ove priče, takozvani 'dobar' kolesterol (HDL), čija je misija upravo suprotna - on je naš glavni saveznik u očuvanju našega zdravlja.
Što je zapravo 'dobri' kolesterol?
Kolesterol je voštana tvar neophodna za rad svake stanice u tijelu, no problem nastaje kada ga ima previše, posebice one 'loše' vrste. Tu na scenu stupa HDL (lipoprotein visoke gustoće), čestica koja djeluje kao svojevrstan 'čistač' krvotoka. Njegova je glavna zadaća, kako objašnjavaju stručnjaci s Cleveland Clinic, sakupljanje viška kolesterola iz tkiva i sa stijenki arterija te njegov transport natrag u jetru. Jetra ga zatim razgrađuje i eliminira iz organizma. Zbog te ključne uloge, visoke razine HDL-a povezuju se s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Više od običnog čistača
Osim što uklanja višak 'lošeg' LDL kolesterola koji stvara opasan plak u arterijama, HDL ima i druge važne zaštitne funkcije. Istraživanja su pokazala da posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. To znači da aktivno štiti unutarnje stijenke krvnih žila od oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali i upale, čime smanjuje rizik od ateroskleroze. Pomaže i u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu izazvati srčani ili moždani udar. Zbog svega toga, razina HDL-a smatra se važnim pokazateljem zdravlja srca. Poželjne vrijednosti su iznad 60 mg/dL (1,6 mmol/L), dok se sve ispod 40 mg/dL za muškarce i 50 mg/dL za žene smatra rizičnim.
Tiha prijetnja niskih razina
Jedan od najvećih problema s niskim HDL-om jest što obično ne uzrokuje nikakve simptome. Osoba se može osjećati zdravo, a da se u njezinim arterijama odvija opasan proces. Niske razine HDL-a znače da tijelo nema dovoljno 'čistača' da ukloni nakupljeni LDL kolesterol, što dovodi do sužavanja krvnih žila. Uzroci mogu biti razni, od genetike do lijekova, no u većini slučajeva, niske razine su posljedica nezdravih životnih navika: pušenja, prekomjerne tjelesne težine, nedostatka kretanja i metaboličkog sindroma.
Preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem
Dobra je vijest da na razinu HDL-a možemo značajno utjecati promjenama navika. Ne morate čekati na terapiju, prvi koraci su u vašim rukama. Jedan od najučinkovitijih načina je redovita tjelesna aktivnost. Stručnjaci preporučuju najmanje 60 minuta aerobne vježbe umjerenog intenziteta tjedno, a idealno je ciljati na 30 minuta većinu dana. Brzo hodanje, trčanje, bicikliranje ili plivanje potaknut će vaše srce i povisiti dobar kolesterol.
Prehrana igra ključnu ulogu. Izbjegavajte trans masti iz prerađene hrane jer one snižavaju HDL. Okrenite se zdravim, nezasićenim mastima iz maslinovog ulja, avokada i orašastih plodova. Posebno su korisne omega-3 masne kiseline iz masne ribe poput lososa. Gubitak samo pet do deset posto tjelesne težine može značajno poboljšati vaš lipidni profil. Također, prestanak pušenja jedna je od najboljih odluka za vaše srce jer pušenje izravno snižava razine HDL-a.