Nakon šezdesete godine mnogi od nas imaju svoje male rituale kojih se drže desetljećima. Jutarnja kava, omiljeni doručak i navike koje su postale dio svakodnevice često se više ni ne preispituju. No stručnjaci upozoravaju da upravo neke od tih naizgled bezazlenih navika mogu imati velik utjecaj na zdravlje srca.
Dobra je vijest da nikada nije kasno za promjene. Brojna istraživanja pokazuju da usvajanje zdravijih navika donosi koristi u svakoj životnoj dobi. Primjerice, prestanak pušenja već nakon godinu do dvije može značajno smanjiti rizik od srčanog udara, a redovita tjelesna aktivnost uvedena nakon 60. godine pozitivno djeluje na zdravlje mozga, srca i krvnih žila te može smanjiti rizik od dijabetesa i nekih vrsta karcinoma.
Posebnu pozornost vrijedi posvetiti srcu. Statistike pokazuju da se prvi srčani udar kod muškaraca najčešće javlja oko 65. godine života, a kod žena oko 72. godine. Upravo zato liječnici ističu kako svakodnevne prehrambene navike mogu igrati važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Namirnica koju kardiolozi ne bi birali za doručak
Prema mišljenju kardiologa, kobasice i slanina među namirnicama su koje bi trebalo konzumirati što rjeđe, osobito ako se redovito nalaze na jutarnjem jelovniku.
Iako mnogima predstavljaju omiljeni doručak, riječ je o prerađenim mesnim proizvodima bogatim natrijem i zasićenim mastima, sastojcima koji mogu nepovoljno djelovati na zdravlje srca i krvnih žila.
Zbog visokog udjela soli i zasićenih masti, kobasice i slanina mogu pridonijeti povišenju krvnog tlaka i razine LDL ('lošeg') kolesterola. To dodatno opterećuje srce i krvne žile, često i prije nego što se pojave prvi simptomi poput glavobolje, vrtoglavice ili osjećaja nelagode.
Dugoročne posljedice mogu biti ozbiljne
Stručnjaci upozoravaju da redovita konzumacija prerađenog mesa može povećati rizik od srčanog i moždanog udara, ali i drugih zdravstvenih problema povezanih s krvožilnim sustavom.
Konzervansi, velike količine natrija i zasićenih masti mogu ubrzati nakupljanje naslaga u arterijama, čime se povećava mogućnost njihova suženja i začepljenja. Osim toga, takva prehrana može potaknuti upalne procese u organizmu te pridonijeti debljanju, što dodatno opterećuje srce.
Što odabrati umjesto slanine i kobasica?
Liječnici savjetuju da se unos prerađenog mesa svede na minimum. Također preporučuju oprez s doručcima poput lisnatih peciva, kroasana, muffina i krafni jer često sadrže velike količine šećera i zasićenih masti.
Za doručak koji će vas dulje držati sitima i pružiti organizmu potrebne hranjive tvari, stručnjaci preporučuju:
- proteine iz kvalitetnijih izvora poput grčkog jogurta, bjelanjaka, svježeg sira, dimljenog lososa, tofua ili maslaca od orašastih plodova
- vlakna iz zobenih pahuljica, integralnog kruha, voća i povrća
- zdrave nezasićene masti iz avokada, sjemenki i orašastih plodova
Kombinacija proteina, vlakana i zdravih masnoća ne podržava samo zdravlje srca, nego pomaže održati stabilnu razinu energije i osjećaj sitosti tijekom cijelog jutra. A upravo su male promjene u svakodnevnim navikama često one koje dugoročno donose najveću razliku, piše Espreso.
