Povišene masnoće u krvi najčešće su posljedica načina života, a procjenjuje se da kod više od polovice oboljelih glavni uzrok leži upravo u prehrambenim navikama. Kod preostalog dijela ljudi razlog je genetski - naslijeđene sklonosti mogu dovesti do visokih vrijednosti masnoća čak i kod osoba koje su vitke i inače žive zdravo.
Poznato je da održavanje kolesterola u preporučenim granicama smanjuje rizik od mnogih suvremenih kardiovaskularnih bolesti. Ipak, liječnici napominju da pretjerano niske vrijednosti također mogu predstavljati problem, jer kolesterol ima važnu biološku ulogu i njegov nedostatak može narušiti ravnotežu u organizmu.
Kolesterol je vrsta masti koja je neophodna za normalno funkcioniranje tijela. Ugrađen je u strukturu svake stanice, sudjeluje u stvaranju hormona - uključujući spolne hormone i hormone nadbubrežne žlijezde - te je ključan za sintezu vitamina D. Osim toga, nužan je za proizvodnju žučnih kiselina koje omogućuju probavu masti.
Oko 70 posto ukupnog kolesterola naše tijelo proizvodi samo, prvenstveno u jetri, dok preostalih 30 posto unosimo hranom životinjskog podrijetla. Iz jetre se putem krvotoka prenosi do svih tkiva kojima je potreban, što ga čini nezamjenjivom karikom u brojnim metaboličkim procesima.
Što je dobar (HDL), a što loš (LDL) kolesterol?
Kolesterol je vrsta masti, topiv u mastima, a kako je krv uglavnom voda, potrebni su posebni transporteri za njegov transport kroz krv. Oni se nazivaju lipoproteini i zapravo su kombinacija masti i proteina. Postoje dvije vrste lipoproteina:
• LDL ('loš') kolesterol koji prenosi kolesterol do stanica, tkiva i organa
• HDL ('dobar') kolesterol skuplja i nosi višak kolesterola natrag u jetru, gdje se izlučuje
Ako postoji višak LDL kolesterola, on se taloži na stijenkama krvnih žila i dolazi do ateroskleroze, zbog čega je on 'loš'. Ako ima više HDL kolesterola, onda se kolesterol više prenosi i krvne žile se od njega 'čiste', tako da je HDL kolesterol 'dobar'. Što je LDL kolesterol niži, a HDL kolesterol viši, to je manji rizik od razvoja ateroskleroze i njezinih komplikacija.
Što su trigliceridi?
Trigliceridi su masti koje jedemo i koje se pohranjuju u masnim stanicama u našem tijelu kao skladište energije. Sve što pojedemo više nego što nam je potrebno pretvara se u trigliceride i taloži u obliku masnih naslaga u tijelu. Kada jedemo manje hrane nego što nam je potrebno, te masne naslage se troše. Stoga, ako su trigliceridi u krvi povišeni, dijeta je prvi korak u rješavanju ovog problema.
Koje su 'poželjne' vrijednosti masnoće u krvi?
Prije vađenja krvi za analizu masnoća potrebno je ne uzimati hranu 15 sati prije vađenja krvi. Poželjna razina ukupnih masnoća je 5,2 mmol/l, LDL kolesterola 3,4 mmol/l, HDL kolesterola više od 1,6 mmol/l, triglicerida ispod 1,70 mmol/l.
Je li povišeni kolesterol češći kod žena ili kod muškaraca?
Visoki kolesterol, zahvaljujući spolnim hormonima, češće se otkriva kod muškaraca nego kod žena. Muški spolni hormon testosteron snižava razinu dobrog (HDL) kolesterola koji je čistač viška kolesterola u krvi. Zahvaljujući estrogenu, žene su manje podložne porastu razine kolesterola u krvi, ali samo do menopauze, kada se izjednačavaju s muškarcima.
Koliko prehrana utječe na povećanje masnoća u krvi?
Znanstvenici smatraju da je uzrok povećanih masnoća u krvi kod više od polovice pacijenata nepravilna prehrana, a kod ostalih je odgovoran nasljedni faktor. Upravo zahvaljujući genetskom faktoru, čak i mršave osobe mogu imati povišene vrijednosti masti.Kad je riječ o pretilim osobama, posebno su ugroženi oni čije je masno tkivo dominantno lokalizirano na području oko trbuha. Opseg struka veći od 80 cm kod žena i 94 cm kod muškaraca služi kao dobar pokazatelj potencijalnog rizika od srčanih bolesti i moždanog udara.
Je li nizak kolesterol jamstvo dugovječnosti?
Neosporno je da niži kolesterol znači manju pojavu modernih srčanih bolesti, no to ne mora nužno značiti da ćemo živjeti dulje. Nitko sa sigurnošću ne zna zašto, ali postoje neki pokazatelji da ekstremno nizak kolesterol može biti štetan. Cerebralna hemoragija, kod koje oslabljena krvna žila puca i dolazi do hemoragijskog moždanog udara, čini se da je najveća opasnost za osobe s niskim kolesterolom. Vjerojatno je određena količina kolesterola potrebna za očuvanje krvnih žila mozga.
S nižim kolesterolom možemo se osjećati lošije i biti agresivniji nego s višim kolesterolom. O toj se teoriji raspravlja među znanstvenicima i postoje istraživanja koja je podupiru. Učestalost teške depresije veća je kod starijih muškaraca koji imaju nizak kolesterol.
Postoje pretpostavke da snižavanje kolesterola na neki način utječe na smanjenje serotonina - tvari u mozgu koja je zaslužna za dobro raspoloženje te tako dovodi do depresije i agresivnosti. Pitanje je koja je najniža sigurna razina kolesterola. Znanstvenici još nemaju odgovor.
Pretpostavlja se da je kritična razina kolesterola ispod 4,1 mmol/l, piše Lepa&Srećna.
