Specijalistica fizijatrije i rehabilitacije također otkriva koji suplementi stvarno pomažu.
Bolovi u koljenima jedna su od najčešćih tegoba starijih osoba, no često se javljaju i kod mladih.
Razlog tome je činjenica da je koljeno zglob koji nosi najveće opterećenje u ljudskom tijelu i lako se ozljeđuje uobičajenim aktivnostima poput hodanja i stajanja, ali i trčanja.
Zglobovi koljena ponekad toliko pate da je potrebna operacija ili zamjena koljenskog zgloba umjetnim. Postoji li način da to izbjegnete, kako to učiniti i koje su najčešće bolesti koje pogađaju koljena, otkrila je za portal Lepa&Srećna dr. Aleksandra Jovanović, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije.
'Bolesti koljena ovise prvenstveno o dobi osobe i stupnju tjelesne aktivnosti, pa tako kod sportaša najčešće stradaju ligamentno-tetivne strukture (ligamenti, menisci), dok se kod starijih osoba najčešće radi o degenerativnim bolestima, odnosno osteoartritisu koljena (gonartrozi). Prekomjerna tjelesna težina je također jedan od faktora rizika koji pridonose razvoju artroze, unatoč intenzivnim istraživanjima, još uvijek je nedovoljno poznat uzrok degenerativnih bolesti zglobova', objasnila nam je liječnica.
Doktorica Jovanović otkrila nam je i kako nastaje osteoartroza, najčešća kronična degenerativna bolest zglobova.
'Osteoartroza nastaje kao posljedica mehaničkih i biokemijskih poremećaja na razini zglobne hrskavice i subhondralne kosti. U zahvaćenom zglobu dolazi do oštećenja zglobne hrskavice, skleroze subhondralne kosti, stvaranja novih koštanih tvorevina (osteofita) koštane ciste i blage upale, što zajedno dovodi do strukturalnih oštećenja i funkcija zglobova. Statistički, osteoartritis koljena češće pogađa žene, dok je osteoartritis kuka češći kod muškaraca.
Na pitanje kako sačuvati zdravlje koljena, kako spriječiti trošenje zgloba i eventualnu potrebu za operativnim zahvatom, liječnica prije svega savjetuje preventivnu tjelesnu aktivnost.
'Tjelesna aktivnost, točnije jačanje mišića natkoljenice, vježbe istezanja mišića leđa najvažniji su čimbenik koji pridonosi kako očuvanju koljenskog zgloba tako i smanjenju nelagode i bolova u koljenima. Vrste suplementacije mogu u određenoj mjeri dovesti do smanjenja i usporavanja procesa degeneracije. Preporučena doza glukozamin sulfata je 5 do 10 grama. Postoje razni preparati s optimalnim dozama kolagena i glukozamin sulfata s dodatkom hijaluronske kiseline', ispričala je ona.
Ako unatoč svim naporima pacijent ne uspije izbjeći operaciju ili ugradnju umjetnog koljena, dr. Jovanović otkriva kako izgleda život pacijenata nakon operacije.
'Život nakon operacije prvenstveno ovisi o razlogu operacije, radi li se o degenerativnoj bolesti koja je zahtijevala ugradnju umjetnog zgloba ili ozljedi ligamentarno-tetivnog aparata. Kod ugradnje umjetnog zgloba postoje protokoli koji se slijede, i pacijenti se vrlo brzo vraćaju svakodnevnim aktivnostima, a kod operacija na ligamentarno-tetivnom aparatu oporavak traje dulje i potreban je dobro osmišljen plan rehabilitacije nakon kojeg se pacijenti mogu vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima', zaključuje doktorica.