Stres uzrokuje hiperpigmentacije
Koža, kao naš najveći organ, zrcalo je našeg cjelokupnog zdravstvenog stanja. Drugim riječima, velik broj zdravstvenih tegoba može se zrcaliti na koži, i lica i tijela. A stres, jednako kao i bolest, za kožu predstavlja izvanredno stanje organizma, tumači dr. Ivana Nola za Sensu.
„Bilo da je riječ o trenutačnom, akutnom stresu ili o nagomilanom, kroničnom stresu, on može vrlo nepovoljno djelovati na kožu“, ističe dermatovenerologinja Ivana Nola dodajući da su naša koža i psihičko stanje povezani na više razina.
„U stresu, tijelo luči niz kemijskih supstancija, kao što je hormon stresa kortizol koji djeluje upalno i iscrpljuje kožu u svim njezinim slojevima. Na površini, tako što oštećuje barijere kože pa ona postaje suha, crvena i iritirana, a u njezinim dubljim slojevima uništava kolagenska vlakna.
Kortizol može djelovati i na prekomjerno lučenje sebuma, što u kombinaciji s oštećenom hidrolipidnom barijerom, rezultira pojavom akni i drugih upalnih procesa, kao što je hiperpigmentacija. Naime, melanociti, stanice koje proizvode melanin, jako su osjetljivi na upalne tvari koje tijelo luči za vrijeme stresa pa tako nastaju neugledne mrlje na koži.“
Stres isušuje kožu i uništava kolagen
Kronični i akutni stres, dodaje dermatologinja, mogu prouzročiti pojavu iritacija, osipa, ekcema i svrbeža. „Oštećena zaštitna barijera uzrokuje jači transepidermalni gubitak vlage pa koža postaje suha i dehidrirana te dopušta raznim vanjskim faktorima (npr. čistačima, vodi, šamponima, bakterijama) da na nju nepovoljno djeluju, što se očituje pojavom raznih alergija, iritacija, čak i lakših infekcija. Zbog istog razloga, stres kod osoba koje pate od atopičnog dermatitisa ili psorijaze lako može pogoršati stanje.“
Osim što hormoni stresa štetno djeluju na kolagen, ujedno podižu razinu šećera u krvi. Ako se tomu pridoda i prehrana koja obiluje šećerima i procesiranom hranom, nastaje proces glikolizacije. Taj proces, pojašnjava dermatologinja Nola, dodatno oštećuje vlakna elastina i kolagena zbog čega u zrcalu možemo svjedočiti preuranjenom nastanku bora na svom licu.
Što nam je, dakle, činiti?
Prvo treba djelovati na uzročnike stresa, ako je moguće, a zatim pokušati smanjiti stres pomoću raznih tehnika opuštanja, prehranom i pravilnim odabirom kozmetike, savjetuje dr. Nola:
1.Prepoznajte signale
Za početak, možemo si pomoći tako što ćemo naučiti prepoznati znakove stresa koje nam naše tijelo šalje. Prema tome, možemo poduzeti određene mjere koje će ublažiti posljedice stresa, kao što su prakticiranje meditacije, joge, vježbi disanja ili se počastiti masažom.
2.Prehrana i dodaci prehrani
Hrana bogata antioksidansima može doprinijeti zaštiti kože od stresom aktiviranih slobodnih radikala. Od dodataka prehrani, važno je uzimati vitamin C jer ublažava oštećenja kolagenskih i elastinskih vlakana te vitamine B skupine i cink. Od biljnih preparata, za poništavanje negativnih učinaka stresa iskušajte one koji sadrže rodiolu, ashwagandhu ili ginseng.
3.Higijena spavanja
Svaku noć idite spavati u isto vrijeme. Osigurajte si kvalitetan i miran san od najmanje 7 - 8 sati.
4.Čišćenje suhe kože
Nedostatak vlažnosti nadoknadite upotrebom dermatoloških sredstava za pranje kože (npr. sindeta za umivanje). Ti proizvodi ne sadrže saponine, SLS i druge agresivne kemijske supstancije da ne bi već tijekom samog čišćenja previše isušili kožu.
5.Njega suhe kože
Nakon čišćenja, ma kožu lica važno je nanijeti emolijentnu kremu koja sadrži visok postotak hranjivih tvari koje obnavljaju zaštitnu barijeru i sprečavaju gubitak vlage iz kože. Takve bi preparate bilo poželjno koristiti ne samo ujutro i navečer nego i više puta tijekom dana.
6.Njega masnekože
Općenito govoreći, za čišćenje, masnoj koži odgovaraju sindeti s cinkom ili glikolnom kiselinom te njegujući preparati sa salicilnom, glikolnom ili azelaičnom kiselinom. Ipak, kad je riječ o regulaciji lučenja sebuma i smirivanju akni, terapiju je najbolje prilagoditi tipu sebuma i akni.
