Željela je postati profesorica˝- predavati hrvatski jezik i govoriti o književnosti. Danas ne predaje, ali govori. Doduše, ‘u koži’ nekih drugih, najčešće izmišljenih likova čije živote donosi na male ekrane i kazališne daske. Ona je Petra Vukelić, mlada glumica koja je nakon završetka Filozofskog fakulteta u Zagrebu konačno poslušala svoj unutarnji glas i upisala glumačku akademiju u Londonu. Nanizala je zavidan broj predstava i filmova, a iz onog najgoreg što je došlo uz pandemiju - ona je izvukla najbolje. Nesigurno vrijeme naučilo ju je strpljivosti, poniznosti, ali nadasve hrabrosti i prihvaćanju činjenice da se ideja ‘mogu sve što poželim’ u njezinu slučaju treba ostvariti upravo sada. Zato je pokrenula vlastito nezavisno kazalište, Teatar Prima Vista u Zagrebu.
- Ideja o glumi, dakako, nije došla preko noći. Oduvijek sam sudjelovala u raznim dramskim skupinama, ali upisala sam Filozofski fakultet birajući nešto sigurnije od umjetničkog zvanja, premda ni diploma komparativne književnosti i kroatistike danas nikome ne garantira posao. No u meni je uvijek postojao neki crv koji mi je svake godine iznova postavljao pitanje: “A što s glumom?” To me neprestano kopkalo, sve dok intuicija nije odradila svoje. Čovjek najbolje funkcionira kad se vodi unutarnjim glasom - kaže nam Petra.
Nakon Filozofskog fakulteta, 2009. godine upisala je LAMDA (London Academy of Music and Dramatic Art) i fokusirala se na klasičnu glumu, Shakespearea i jakobinsku dramu. No to je zapravo bio tek početak njezina procesa učenja jer je nakon završetka glumačkog programa na toj prestižnoj akademiji nastavila edukaciju diljem Hrvatske i Europe na brojnim masterclassovima i radionicama.
- Kad god vidim priliku za usavršavanje, iskoristim je. Tako me nakon brojnih godina put odveo na radionicu koja mi je promijenila smjer i pogled na sve ono što radim. Naime, dobila sam priliku u Rimu pohađati masterclass Ivane Chubbuck, koja inače ima studio u Los Angelesu i zaslužna je za status zvijezda Charlize Theron, Brada Pitta i Halle Berry. Njezina tehnika počiva na istraživanju ljudske psihologije i ponašanja te kreiranju lika s obzirom na prepoznavanje vlastitih iskonskih želja i potreba koje potom preslikavamo na lik - objašnjava mlada zagrebačka glumica.
Želja za usavršavanjem u tom području odvela je Petru u Los Angeles te naposljetku ponovno u London. I nije pogriješila. Osim što je završila radionicu mjuzikla na akademiji Mountview i počela nastupati s gitaristom Filipom Galom u londonskim barovima, početkom prošle godine dobila je ulogu u predstavi ‘The Likeness’ u kojoj joj je partner bio engleski kolega Antony Gabriel.
- Morala sam se nekoliko puta uštipnuti za obraz kako bih se uvjerila da ne sanjam. Toliko smo dobro kliknuli da smo odlučili napraviti novi zajednički projekt, ali onda je počela pandemija i sve je stavljeno na čekanje - objašnjava.
Pandemija je definitivno promijenila svijet i način ophođenja, ali Petra je baš u tom razdoblju iskristalizirala svoj cilj. Kao samostalna umjetnica koja neprestano teži novim znanjima i iskustvima, počela je razmišljati o pokretanju vlastitog posla.
- Posla je manje, sve je stavljeno na čekanje i shvatila sam da je sada najbolje vrijeme za rad na sebi, pripremanje onoga što stvarno želim. Zato sam pokrenula nezavisno kazalište koje će se baviti istraživanjem ljudske psihologije, ali i novih kazališnih metoda. Želju za takvim kazalištem osvijestila sam radom na sebi i nadam se da će publika prepoznati poruku koju želim poslati. Svoje kazalište vidim kao platformu za suradnju s divnim mladim autorima, kolegama glumcima. Bit će to mjesto za osobni i kreativni razvoj istraživanjem novih mogućnosti u umjetnosti. Želja mi je da ono pridonese vidljivosti mladih, perspektivnih glumaca, pisaca i ostalih ljudi uključenih u proces stvaranja predstave, a jedini ključ po kojem ćemo birati sadržaj bit će sličnost u ideji i senzibilitetu - objašnjava Petra Vukelić koja je svoje kazalište nazvala - Prima Vista (tal. na prvi pogled).
- Naziv me asocirao na predosjećaj, odnosno dojam koji steknemo o nekome ili nečemu kad ga prvi put vidimo. Često se kaže da je prvi dojam uglavnom točan. Mislim da on simbolizira način na koji nas naša intuicija vodi prema nečemu što je dobro za nas i štiti nas od onoga što nije - objašnjava Petra značenje imena svoga nezavisnog kazališta.
A njezine vještine? Krase je mnoge, počevši od plesa, pjevanja, sviranja glasovira, windsurfinga, jahanja, klizanja pa sve do mačevanja i - klaunskih vještina.
- Svi mi imamo unutarnjeg klauna kojeg koristimo, a ja sam s njim, kako se to kaže, najviše doma. Zahvaljujući radionicama za klauna uspjela sam osvijestiti fizički aspekt komike koja mi je jako pomogla u svim komičnim predstavama u kojima sam radila. Istrenirati se da prepoznaješ što je previše, a što premalo, što je smiješno, a što pretjerano. Klaun nam, paradoksalno, omogućuje da skinemo vlastitu masku i budemo sve ono što jesmo, sa svim svojim vrlinama i manama. On ima najmanju masku na svijetu jer nosi samo crveni nos, a ogoljava se do kraja. Dopustiti si da budeš sve ono što jesi, pa ako treba i budala, meni je fascinantno - kaže Petra.
Kad je riječ o radu sa stranim i domaćim redateljima, Petra ima samo riječi hvale te, poručuje, nema razlike u profesionalnosti, a glumila je u zavidnih desetak predstava i isto toliko serija i filmova. Posljednji u nizu bio je ‘The Hitman’s Wife’s Bodyguard’ sa Salmom Hayek i Ryanom Reynoldsom čija je premijera zbog pandemije odgođena za kolovoz.
Nakon pokretanja nezavisnog kazališta i planiranog organiziranja nekoliko majstorskih radionica raznih svjetskih predavača u Zagrebu, zanima nas koji je sljedeća korak glumice koja trenutačno živi na dvije adrese - londonskoj i zagrebačkoj.
- U kojem sam god gradu dosad bila, prvo osjećam veliku ljubav pa triježnjenje, a potom ga ili zavolim ili zamrzim. London i Zagreb su u prvoj skupini, ali se ne ograničavam. Obožavam Rim, želja mi je živjeti u New Yorku, a svi su glumci više-manje takvi. Odlazimo tamo kamo nas srce vuče. Nitko nije sretniji od mene kad imam priliku učiti nešto novo u novom gradu - zaključuje Petra Vukelić.