'Zbog obitelji sam ostao u Hrvatskoj'

Story: Projekt ‘Zaželi - program zapošljavanja žena’ počeo je u Požegi, a vi ste ga prošli tjedan predstavili u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od 170 tisuća nezaposlenih, prema podacima HZZ-a, čak je 58 posto žena. Je li riječ o specifičnom položaju žena na tržištu rada u Europi ili samo o hrvatskom trendu?

Projekt smo pripremili kako bismo se obratili populaciji žena. Uz podatak koji navodite, valja napomenuti i da je 51 tisuća žena dugotrajno nezaposlena, a od toga broja njih 22 tisuće imaju više od 50 godina i većina ih je iz ruralnih područja. Nezaposlenost žena je širi problem karakterističan za mnoge države. Kada pogledate statistiku zaposlenosti u EU, vidjet ćete da je postotak zaposlenosti muškaraca često veći, negdje i do 15 posto u odnosu na žene.

Story: U sklopu projekta ‘Zaželi’ investirat ćete oko 400 milijuna kuna iz sredstava Euro­p­skog socijalnog fonda za zapošljavanje više od tri tisuće žena, i to upravo onih koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada - starije od 50 godina, žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice, bivše ovisnice... Koji je dugoročni cilj akcije?

Cilj je aktivirati tu skupinu žena na tržištu rada, a uz plaću osigurali smo svakoj ženi do sedam tisuća kuna za obrazovne programe koji će im dati dodatnu kompetenciju. žene će birati program koji žele pohađati u skladu sa svojim preferencijama. Projekt će ići i u novoj financijskoj omotnici, ali želja nam je da u dvije i pol godine, koliko će biti zaposlene, napreduju i stručno kako bi poslije bile konkurentnije na tržištu rada.

Story: Žene iz ruralnih i udaljenih dijelova zemlje 30 će se mjeseci za plaću od 2600 kuna brinuti o najugroženijim hrvatskim kućanstvima. Možemo li reći da projekt ima puno širi cilj od povećanja broja zaposlenih?

Tako je. Projekt pogađa srž Europskog socijalnog fonda koji uz prioritet povećanja stope zaposlenosti ima i socijalnu stavku. Korisnice programa pomagat će u oko 12 tisuća kućanstava, pretežito osobama starije dobi u ruralnim područjima i za ta smo kućanstva osigurali 200 kuna mjesečno za potrepštine. U pilot-projektu uočili smo neke nedostatke, primjerice da žene dođu u kućanstva, ali nemaju sredstva za čišćenje i ostale potrepštine. Zato smo u projektu ‘Zaželi’ postavili tri cilja - aktivirati žene na tržištu rada, nastojati da ih se dugotrajno zaposli te osigurati kućanstvima na neki način socijalnu uslugu koju nemaju u ruralnim dijelovima zemlje. Uz plaćeni prijevoz radnicama od mjesta stanovanja do mjesta rada, uveli smo novost - jedinice lokalne samouprave i neprofitne organizacije moći će im kupiti bicikl za obilazak kućanstava gdje je to zgodno, posebice u ruralnim dijelovima Slavonije. Ideja je da Hrvatski zavod za zapošljavanje prepozna koje su žene najbolji kandidati za rad i uputi ih prijavitelju - neprofitnim organizacijama poput Crvenog križa i Caritasa, a da Centar za socijalnu skrb prepozna 12 tisuća kućanstava. Zainteresirane žene trebaju se javiti HZZ-u koji će ih uputiti na prijavitelja kojem je na njihovu području odobren projekt. Natječaj je kontinuiran. Ako netko ima dobar projekt, može ga već sutra prijaviti. Traje tri godine, odnosno dok se ne iskoriste sva sredstva, s time da je otvorena mogućnost da, u slučaju većeg interesa, osiguramo sredstva kako bismo uspjeli financirati sve projekte.

Story: Postoje li primjeri projekata u Europi čijim se rezultatima možemo voditi?

Postoje. Mi smo bili krenuli s javnim radovima, a pilot-projekt pokazao je manjkavosti. Javni rad je privremen i traje šest mjeseci, a u tom razdoblju nismo uspjeli radnice integrirati na tržište rada. Zato nismo ovo koncipirali kao javni rad nego kao poseban natječaj, najveći Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj, kako bismo u dvije i pol godine uspjeli integrirati nezaposlene žene. Postoji mogućnost da se projekt nastavi u sljedećoj financijskoj omotnici jer Europska unija gleda fondove u sedmogodišnjem razdoblju. U ovom projektu, ali i drugima, ključnim smatramo poticanje obrazovanja. Kad smo donosili mjere aktivne politike zapošljavanja ‘Od mjere do karijere’, paket od milijardu i pol kuna namijenjen svima za zapošljavanje, a posebno mladima, htjeli smo u prvom redu ojačati komponentu obrazovanja. želimo u obrazovanje uključiti osam tisuća ljudi. Sve mjere imaju tu odrednicu pa i ‘Zaželi’.

Story: U Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava došli ste potkraj prošle godine iz Instituta za stručno usavršavanje mladih. Svojedobno ste bili i predsjednik Udruge mladih znanstvenika. Na koji se način akademska mladež može motivirati za nastavak profesionalnog puta u rodnoj zemlji i koji su idući koraci vašeg ministarstva?

Zato smo i definirali mjere aktivne politike zapošljavanja. Otkako sam došao na mjesto državnog tajnika, a sada ministra, moj fokus rada bio je zapošljavanje mladih. Naravno, želimo uključiti i starije osobe pa će naša trajna briga biti osigurati umirovljenicima dostojanstveniji život. Budućnost Hrvat-ske je na mladima. Imam iskustva iz Instituta za stručno usavršavanje mladih, gdje smo uspjeli sredstvima iz fondova EU brojnim mladima osigurati nova znanja i vještine te im pomoći da dođu do posla. Nakon programa provedenog u sklopu projekta ‘Črnkas - Črnomerec poslovni klub’, oko 65 posto mladih polaznika se zaposlilo.

Organizirali smo trotjedne radionice kojim je cilj bio aktivacija mladih na tržištu rada, od pisanja životopisa, simulacije razgovara za posao do povezivanje s poslodavcima. Uvidjeli smo koje im kompetencije nedostaju, a to su često generičke vještine, demotiviranost kada šest mjeseci ili godinu dana ne mogu naći posao ili nikad i ne dobiju odgovor na zamolbu. Reforma aktivne politike zapošljavanja išla je u tom smjeru. Zato smo skraćivali rok odgovora na petnaest dana i jačali mjeru obrazovanja. Projekt ‘Od mjere do karijere’ zaslužan je za to. Sada radimo na specijaliziranim programima, a tu je ‘Zaželi’, kao i program lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja koji sadrži stavku otvaranja klubova za mlade u sklopu kojih će se raditi na dodatnom jačanju i osposobljavanju mladih. Svjesni smo problematike iseljavanja i učinit ćemo sve da što više mladih bude pripremljeno za moderno tržište rada i da dođu do radnih mjesta, jer samo tako možemo utjecati na njih da u kontekstu otvorenih granica u EU oni ostanu u Hrvatskoj. Bilježimo porast broja zaposlenih, više od 1,5 milijuna ljudi radi, što nikad prije nije bio slučaj, ali tu ne smijemo stati. Na nama je odgovornost da broj zaposlenih u Hrvatskoj nastavimo povećavati.

Story: Tijekom magisterija na Geofizičkom odje­lu PMF-a odradili ste stipendiju u Sout­ham­­ptonu u National Oceanography Centreu na projektu vezanom uz transport ugljikova dioksida u oceanu. Više od dvije godine živjeli ste u Velikoj Britaniji te kratko vrijeme u SAD-u. Imali ste priliku nastaviti znanstveni rad u Engleskoj, ali odbili ste i vratili se u Hrvatsku. Što je prevagnulo pri donošenju te odluke?

Trajni odlazak u inozemstvo nikad mi nije bio opcija. Kada sve usporedim, smatram da je kvaliteta života bolja u Hrvatskoj. Obitelj, prijatelji i socijalno okruženje oduvijek su mi bili jako važni pa su i presudili u ovom slučaju. Teško se netko tko dolazi u stranu državu potpuno integrira. Dobivao sam ponude za ostanak, a odluka je individualna. Osobno, bilo mi je draže vratiti se u Hrvatsku i ovdje izgraditi karijeru te pronaći svoj put. I pronašao sam ga, i to u području koje je nastalo iz frustracije. Bio sam frustriran koliko se moji studenti - koliko god da ih fenomenalno naučimo i fiziku i matematiku, ne znaju prezentirati na tržištu rada, napisati dobar životopis, dobiti stipendiju, kako se ne znaju predstaviti poslodavcima.

Story: Kad spominjemo vaš boravak u inozemstvu, živjeli ste u Southamptonu, najvećoj luci na južnoj obali Engleske iz koje je isplovio Titanic. Kakav je izgledao vaš život ondje?

- Ured mi je bio točno na doku odakle je isplovio Titanic. Bio sam na Nacio-nal-nom institutu za oceanografiju koji je baš ondje sagrađen. Svakako mi je bilo iznimno iskustvo raditi u tom znanstvenom sustavu s međunarodnim timom. Usvojio sam neke vještine rada u multikulturalnom timu i to mi je razdoblje bilo jako lijepo. Zahvalan sam na mogućnosti što sam to iskusio, ali nedostajali su mi obitelj, prijatelji i hrvatsko okruženje pa sam se odlučio vratiti.

Story: Jedan ste od najmlađih ministara u Vladi, a tijekom staža u Europskom parlamentu bili ste asistent tadašnjem eurozastupniku a danas premijeru RH Andreju Plenkoviću u području mladih, edukacije i zapošljavanja. Osjećate li zbog toga veći pritisak ili dodatnu motivaciju i vjetar u leđa?

Ima nas nekoliko ministara iste generacije pa možemo reći da je ova Vlada poprilično mlada. Pru-žena mi je velika prilika, ali i odgovornost te povjerenje predsjednika Vlade, na čemu sam zahvalan, a to je i pokazatelj da on vjeruje u mlade ljude i daje im priliku da se dokažu. Važno je da Vlada izvrsno funkcionira, da smo kompaktan tim i da imamo veliki entuzijazam kojim pokrećemo promjene i niz projekata, inovacija i ideja. Za posebne savjetnike u sklopu svog ministarstva odabrao sam i stručnjake koji imaju određeno životno iskustvo, a sada su u mirovini. No volio bih da mi njihovo iskustvo koristi u pitanju zapošljavanja, ali i integraciji starijih građana.

Story: Po struci ste magistar prirodnih znanosti iz područja fizike, ali u karijeri najviše ste se bavili upravo problematikom zapošljavanja, posebice mladih. Koliko toga možete iz svoje znanstvene struke iskoristiti u političkom radu?

Mnogo. Ono što vam znanstveni sustav pruža jesu racionalnost, argumentiranost i preciznost. Sve u svemu, iskustvo iz znanstvenog sustava uvelike mi koristi da mogu što kvalitetnije argumentirati, što prije shvatiti brojke, redove i veličine te jasnije komunicirati problematiku kojom se bavim.

Story: Vašem obrazovanju nije kraj. Na završnoj ste godini doktorskog studija zaštite okoliša na PMF-u u Osijeku, a pohađate i poslijediplo­m­ski specijalistički studij ‘Vodstvo’ na Eko­no­m­skom fakultetu u Zagrebu. Koliko te obveze trpe zbog ministarskih dužnosti ili je sve stvar dobre racionalizacije vremena, s obzirom na to da vas opisuju kao organiziranog radoholičara?

Obrazovanje će možda neko vrijeme stajati na ledu. Trenutačni fokus mi je rad u ministarstvu. Vrijednost koja se propagira u Europskoj uniji jest cjeloživotno učenje. Obrazovanje traje cijeli život. Dok sam ministar, sigurno će biti manje vremena za cjeloživotno učenje, ali ono nikad ne prestaje.

Story: Koji je vaš ispušni ventil na kraju dana? Kako se rješavate stresa?

Volim planinariti. Često odem na Sljeme ili u Gorski kotar. Planina i ja, to je najbolji ispušni ventil, vrijeme kada mogu doći sebi, očistiti mozak i vratiti se u ravnotežu.

Story: Iz pozicije zahtjevnosti vašeg posla, je li plus ili minus što još niste zasnovali obitelj?

Ovo je odgovoran i težak posao pa je svakako pitanje ravnoteže. Vjerujem da kolege koje imaju obitelj to uspijevaju uspješno uskladiti. Nemam još obitelj, planiram je zasnovati u budućnosti, ali zasad sam se koncentrirao na izazove i posao.

Story: Kao jednog od svojih političkih uzora navodite Angelu Merkel, koja je u politiku ušla iz svijeta fizike. Tko je još na toj listi?

Ostali su mi mnogi uzori i iz znanosti. Tijekom karijere uspio sam mnoge velikane i upoznati. Dragocjeno je iskustvo bilo provesti dva tjedna u ljetnoj školi dinamike i fluida na odsjeku Stephena Hawkinga, kojega sam uspio i upoznati. Ima puno velikih ljudi koji su mi uzor i gledam na koji način njihova iskustva i poglede na svijet integrirati u svoj posao.

Story: Kakav je dojam na vas ostavio Stephen Hawking?

Dvadesetak nas je bilo u toj ljetnoj školi koja je iznimno cijenjena u Velikoj Britaniji. Prvi smo dan otišli na ručak i stol do nas objedovao je Stephen Hawking. Bili smo iznenađeni, ali ostalima je to bilo normalno jer ga viđaju svaki dan. Hawking je izniman čovjek iznimna uma i bilo mi je zadovoljstvo i nevjerojatna prilika što sam proveo dva tjedna na njegovu odsjeku.

Story: Težite li nekom profesionalnom cilju ili puštate da se stvari same odviju?

Karijere se mijenjaju. Prema današnjim trendovima u svijetu rada, normalno je promijeniti tri-četiri karijere, a meni je ova već treća. Sada sam u potpunosti usmjeren na to da pridonesem radu ove Vlade i realiziranju strukturnih reformi koje će u konačnici biti na korist svim građanima. Prošlo je vrijeme specifičnih, dugoročnih ciljeva, a moj je cilj dati sve od sebe i biti uspješan u svemu što radim.

Na svemu što sam si zacrtao, predano sam radio, ali uvijek sam težio novim izazovima koji su taj cilj dizali na višu razinu. No iznimno su mi važni osobni razvoj i cjeloživotno učenje te da moj put bude razvojan.

Razgovarao: Enio Dellavia

Foto: Dražen Kokorić