Jedrenje je odavno postalo sinonim za nesputan život, a u nautičarima budi strast za otkrivanjem novih obala, borbu s vjetrom i olujama, što, paradoksalno, mnogima donosi unutarnji mir, spokoj i bijeg od banalne svakodnevice. Puno je primjera avanturista koji su sami u jedrilici preplovili Atlantik, a u ispovijestima su govorili o blagodatima izdržljivosti i borbe sa samim sobom, koje su im donijele nove vidike i svježu životnu perspektivu.
- Kao i kod svih sportova, moraš biti motorički dobar i brz s rukama. Moraš imati osjećaj za ravnotežu. Ako nemaš osjećaj za ravnotežu, ne razumiješ kako se brod ponaša. Ti se cijelo vrijeme zapravo igraš s valovima. Osim toga, moraš puno toga znati. Poznavati prirodu, meteorologiju, razumjeti oblake i morske struje. Moraš jednostavno biti vješt, sposoban brzo učiti i prilagođavati se - objasnio je Šime Fantela, naš profesionalni jedriličar i svjetski prvak. To dobro znaju i svi amaterski zaljubljenici u ovaj olimpijski sport, kao i njegove ostale blagodati za tijelo.
Prije svega riječ je o fizičkoj kondiciji koja se stječe zahvaljujući stalnom sagibanju, čučanju, kormilarenju, postavljanju i trimanju jedara zbog čega se razvija snaga mišića te poboljšavaju metabolizam, okretnost, fleksibilnost, koordinacija i spretnost. Ako se tomu još dodaju lokalna hrana kojom obiluju naši otoci i dokazane blagodati morske vode, i ne čudi što su za takvom rekreacijom ‘ludi’ i Englezi, Amerikanci, Austrijanci, Nijemci, Belgijci, zapravo pola svijeta. Osjećaj slobodnog duha koje jedrenje pruža obožavali su i velikani, među ostalima, John F. Kennedy, Albert Einstein i Humphrey Bogart.
