On je jedan od najvažnijih aktera pop kulture dvadesetog i dvadeset prvog stoljeća, a njegovo je ime Stan Lee. Jedan od tvoraca Spider-Mana, X-Mena, Hulka, Iron Mana i stotine drugih Marvelovih likova rođen je 28. prosinca 1922. kao Stanley Martin Lieber u obitelji siromašnih rumunjskih židovskih emigranata. Odrastao je u Washington Heightsu na Manhattanu u malenom stanu u kojem je dijelio sobu s mlađim bratom Larryjem, a njihovi su roditelji spavali na kauču u dnevnoj sobi. - Opisao bih to kao stan na trećem katu zgrade s pogledom na šikaru - rekao je opisujući mjesto na kojem je odrastao. Otac Stana Leeja radio je kao krojač, no uslijed gospodarske krize Jack Lieber samo povremeno, što je navelo obitelj na preseljenje, a i stariji je sin morao početi zarađivati. I dok je talent za pisanje fantastičnih stripova ostavio za neka bolja vremena, znajući da nakon završetka srednje škole želi postati pisac, Lee se uistinu okušao u raznim poslovima. Zahvaljujući ujaku Robbieju Solomonu, Stan Lee je 1939. počeo raditi kao asistent u izdavačkoj kući Timely Comics. Ondje je morao obavljati razne pomoćne poslove poput brisanja skica, punjenja bočica tintom, lektoriranja, kao i kuhanja kave za crtače i pisce. - Oduvijek sam znao da ću kad-tad postati pisac, ali do toga nisam tako lako došao. Kao dijete bio sam opčinjen filmovima i knjigama, a posebice onim filmovima u kojima je Errol Flynn glumio superjunake - objašnjava. - Doista sam svašta radio; od toga da sam kao tinejdžer dostavljao sendviče u jednu farmaceutsku tvrtku pa sve do rada u tvornici hlača - prisjetio se trenutaka svog života koji su mu u konačnici pomogli da postane ono što jest danas - najcjenjeniji i najutjecajniji autor stripova. Početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća situacija je postala nešto povoljnija kad je počeo pisati podnaslove za naslovnice stripova ‘Kapetan Amerika’, a ubrzo je i sam izmislio superheroja - bio je to Destroyer, borac protiv diktatora. - Imao bih odličnu kolekciju stripova još od samog djetinjstva da ih moja majka nije bacila u smeće. S godinama, više nije marila što mi je soba pretrpana raznim stripovima. Sve sam ih mogao spremiti, ali očito sam bio previše glup za to - otkriva.

- Oduvijek sam bio nekako posramljen što radim stripove dok drugi ljudi grade mostove ili spašavaju ljudske živote. Poslije sam shvatio da je zabava jedna od najvažnijih stvari u životu. Bez zabave svi bismo bili na dnu. Ako na neki način možeš zabaviti ljude, znači da radiš pravu stvar - tvrdi Lee. Tijekom Drugog svjetskog rata Lee je bio u vojsci, no zbog spisateljskih sposobnosti bio je među devetero odabranih koji nisu morali na bojišnicu, nego je pisao slogane i priručnike te crtao karikature. Povratkom iz rata Lee je nastavio raditi tamo gdje je i stao - u Timely Comicsu, i to kao scenarist. Ondje je nastao časopis Marvel, poslije vodeća i revolucionarna tvornica stripova. Vrlo brzo nakon rata najpoznatiji tvorac stripova vjenčao se manekenkom Joan B. koja poslije pod utjecajem supruga počinje posuđivati glas u Marvelovim filmovima o superjunacima. - Jednom je postojala ideja da se snimi film o meni. Kada su počeli pisati scenarij, upitao sam ih: “Koji ćete vrag uopće pisati? Nikad nisam konzumirao drogu, imam istu ženu više od šezdeset godina. Što bi tu bilo ljudima zanimljivo?” - rekao je u jednom od intervjua. - Još kao mladić nacrtao sam djevojku svojih snova. Bila je to moja predodžba kako bi moja žena trebala izgledati. Kad sam se vratio iz vojske, rođakinja me odlučila upoznati sa svojom kolegicom, također modelom Betty. Rekla je da bi mi se mogla svidjeti i da je dosta slična meni. Odlučio sam ne biti lijen pa sam tako pozvonio Betty na vrata. Otvorila mi je Joan i s predivnim engleskim naglaskom, na koji sam jednostavno slab, upitala me: “Kako vam mogu pomoći?” Pogledao sam je i mislim da sam izvalio takvu glupost, poput  “Volim te” - opisao je prvi susret sa suprugom i odmah je znao da im je suđeno. - Zatim sam je pozvao na ručak. Dakako, nikad nisam upoznao Betty, ali Joan sam zaprosio već na tom prvom ručku - dodaje Lee. Za to je vrijeme lijepa Joan bila u braku s američkim službenikom Sanfordom Weissom koji ju je varao s njezinom kolegicom. Par se razveo nakon tri godine braka.  - Najbrži način za razvod braka bio je preseliti se u Nevadu i ondje provesti šest tjedana. To smo i učinili, a sat vremena nakon što je dobila razvod od tadašnjeg supruga isti nas je sudac vjenčao u susjednoj sobi - prisjetio se tog velikog trenutka u svom životu. - Mislio sam da nemam šanse. Srećom, izgleda da sam bio u krivu. Bila je sa mnom - prepričava početke svog života s partnericom s kojom je proveo gotovo 70 godina u braku u kojemu su dobili dvije kćeri, Joan Celiju 1950. i Jen koja je preminula 1953., tri dana nakon rođenja. Potkraj pedesetih kralj stripova zasitio se pisanja. Konkurentska tvrtka stripova DC Comics u to je vrijeme obnovila mnoge likove koji su bili popularni prije Drugog svjetskog rata, a novi Flash i Justice League of America postali su instantni hitovi. Lee je sanjao da postane pisac romana. Teme ondašnjih stripova nisu mu se sviđale pa je ozbiljno razmišljao o tome da odustane od pisanja stripova. - U tom trenutku prišla mi je moja Joan i rekla: “Prije nego što odustaneš, zašto ne napraviš strip na koji ćeš biti ponosan?!” i tako je nastala ‘Fantastična četvorka’ - otkriva Lee i naglašava kako je upravo Joan zaslužna za njegov nastavak rada na stripovima. - Stripovi su priče, baš poput romana, bajki ili bilo čega napisanog. Stoga je najvažnije što moraš znati u ovom poslu kako postati dobar pripovjedač - ističe.
- Obično radim pod pritiskom. Kad netko priđe i kaže “Stan, napiši do sutra”, tad sjednem i napišem to. Tad se ideje nižu jedna za drugom. Od mene nikada ništa neće krenuti samo od sebe, moram biti pod pritiskom datuma i objave. Tad stvaram najbolje stripove - objašnjava. Revolucija Marvelovih stripova počela je šezdesetih godina prošlog stoljeća Leejevom idejom da stvori likove, odnosno superheroje koji su slični ljudima, njihovim manama i vrlinama.  - Samo zato što imate nadnaravne moći, ne znači da vam ljubavni život mora biti savršen. Imati takve moći ne znači da nemate obiteljske probleme, probleme s osobnošću ili pak financijske teškoće. Samo sam želio stvoriti likove koji su također ljudska bića poput nas, ali da ih upravo te supermoći čine posebnima - kaže Lee. U tom je razdoblju ponovno počeo surađivati s autorom Jackom Kirbyjem s kojim je otprije surađivao na stripu ‘Kapetan Amerika’. Tad je nastala ‘Fantastična četvorka’, a u tim je zlatnim Marvelovim trenucima kao Leejev suradnik jednako bio važan i Steve Ditko, s kojim je 1962. stvorio Spider-Mana. - Nikad nisam mislio da bi Spider-Man mogao postati svjetski poznata ikona. Samo sam se nadao da će se strip prodavati i da ću zadržati posao - iskreno je priznao. - Kod Spider-Mana mi se najviše sviđa što izgleda vrlo uspješno. Svima se sviđa, a mene je uglavnom privuklo to što sam uvijek želio proizvesti lik s kojim se prosječni čitatelj može poistovjetiti. On nije najjači čovjek na svijetu. I u svom normalnom identitetu kao Peter Parker, on nije lijep kao Brad Pitt, on nije ni visoki atletičar. On je samo prosječan tip poput većine. Mislim da je to pomoglo u stvaranju njegove popularnosti jer se većina čitatelja može bez problema poistovjetiti s njime - objašnjava. Nakon Timely Publicationsa koji je poslije postao Atlas Comics, Lee se našao na čelu Marvelovih časopisa sa stripovima gdje je u suradnji s Ditkom i Kirbyjem činio fantastični trojac. Oni su izmišljali likove koji su rapidno postali nezamjenjiv dio stripovske kulture. Thor, Hulk, Iron Man, Daredevil, X-Men samo su neki od njih, kao i njihova vojska negativaca, među kojima su Loki, Doctor Doom, Galaktus, Green Goblin, Dr. Octopus i mnogi drugi.
- Malo je reći kako je za mene Jack Kirby kralj. Dao sam mu nadimak Kralj Kirby. Sve što je nacrtao bilo je baš onako kako treba biti - istaknuo je o svom kolegi. - Kada radiš s ljudima kojima se diviš i koji su ti na neki način uzor, tada je teško to nazivati radom. Meni je to više neka vrsta igre u kojoj uživam - otkriva Lee. - Imao sam sreću. Sve što sam želio jest imati dovoljno novca da platim stanarinu, a odjednom je Hulk bio tiskan na šalicama, Iron Man na kutijama za ručak, The Avengersi na majicama. Bio je to dobar novac, ali ono u čemu sam uživao jest kreativni rad - tvrdi autor. Leejevo se bogatstvo danas procjenjuje na sto milijuna dolara, odnosno uspješnom 94-godišnjaku godišnje od Marvela na bankovni račun sjeda milijun dolara.  Marvel, s Leejem na čelu, znatno se razlikovao od DC-a i drugih strip-izdavača, i to upravo zbog načina predstavljanja stripa i njegovih autora, no i zbog originalnog pristupa i metoda stvaranja stripa. Naime, Lee bi izmislio priču, zatim bi je predstavio crtaču koji je zatim nacrtao stranice stripa, a nakon iscrtavanja Lee bi pisao tekst. Autorski tim određenog stripa predstavljao bi na početnoj stranici svakog stripa, a ondje bi naveo i ostale detalje stvaranja novog broja poput olovke, tuša, boja, čak i slova. Također, Marvelovi stripovi imali su stranicu posvećenu insajderskim vijestima, gdje se pisalo o autorima i njihovim projektima. Stan Lee redovito je imao svoju kolumnu ‘Stan’s Soapbox’, tako da je svaki strastveni čitatelj Marvelovih izdanja osjećao povezanost s izdavačkom kućom, ali i njezinim autorima. Među publikom omiljen, među strukom opominjan, Stan Lee imao je probleme s cenzurom i organizacijom Comics Code Authority koja je od sredine pedesetih, nakon naglog uspjeha noir stripova i hororaca, bila u službi cenzuriranja i smanjivanja kreativnog uzleta autora stripa. Nezaustavljivog Leeja to nije spriječilo da početkom sedamdesetih godina objavi epizodu ‘Spider-Mana’ o mračnoj narkomaniji. Iako je kontekst droge u epizodi bio potpuno negativan, organizacija CCA cenzurirala je Leeja jer su bili protiv spominjanja bilo kakve droge u stripovima. No Lee se usprotivio velikoj organizaciji i tiskao epizodu bez njihova odobrenja, što se kasnije odrazilo povoljno na stripovsku publiku - cenzura je slabila, a na tržište su se vratili horori i krimići te je došlo do pojave kung-fu stripova.
Godine 1972. Stan Lee prestao je pisati te preuzeo ulogu izdavača, a ni nakon više od trideset godina u industriji stripova, Lee nije razmišljao ni o umirovljenju ni promjeni posla. Naprotiv, 1981. preselio se u Kaliforniju sa željom da Marvelovi junaci dobiju ekranizaciju na filmu i televiziji. - Jednom kada imaš scenarij, nadaš se da će doći u ruke redatelja kojeg želiš. Zatim se nadaš da će naći pravu ekipu s kojom će raditi na setu. Ponekad sve ide savršeno brzo, a ponekad se ruše svjetovi prije nego što se sve posloži. To jednostavno nikad ne znaš i nema pravila - ističe. Nakon uspješne televizijske ekranizacije Hulka, Lee se uskoro našao u ulozi filmskog producenta čak 13 različitih, kako animiranih, tako i filmskih projekata u kojima se redovito pojavljivao u cameo ulogama, bez obzira na to koji je filmski studio bio zadužen za produkciju. Lee, koji je nedavno snimio i novih pet uloga za nadolazeće filmove o superjunacima, često se šalio da su upravo njegove role zaslužne za velik uspjeh Marvelovih filmskih franšiza. - Zapravo sam frustriran glumac. Zadao sam si cilj da snimim više camea od Alfreda Hitchcocka. želim srušiti njegov rekord - priznao je Lee koji se godinama pojavljivao u raznim ulogama, poput prodavača hot-dogova, kao Hugh Hefner, kao Larry King, slučajni prolaznik, policajac, ali i u ulozi samog sebe u nastavku ‘Fantastična četvorka: Dolazak srebrnog letača’. - Ne znam je li dobra ideja da vam otkrijem istinu u vezi scene u ‘Deadpoolu’. Nisam bio u striptiz klubu gdje plešu djevojke u toplesu. Scenu sam snimio u studiju, a ona je poslije montirana u film. Prokleto sam ljut u vezi toga - našalio se Lee vezano za svoje kratko pojavljivanje u ‘Deadpoolu’.
- Bez obzira na to snimaš li film o superherojima, romantičnu komediju ili nešto treće, najvažnije je posvetiti pozornost likovima. Moraš znati razumjeti svaki lik i detaljno poraditi na svakom od njih da na neki način postane zanimljiv. Kad imaš zanimljive likove, na pola si puta da imaš i uspješan film - tvrdi. Unatoč velikom uzletu marvelovaca na filmskim platnima, 1996. Marvel doživljava bankrot, no zahvaljujući udruživanju i preprodajama, Marvel je izišao iz stečaja pa je danas u vlasništvu Disneyja. Osim što ima titulu počasnog predsjednika, Stan Lee više nije službeno povezan s tvrtkom Marvel, ali je još prisutan u industriji i ponekad daje izjave o privrženosti likovima koje je stvorio. Prije 15 godina uspješno je tužio Marvel za udio u dobiti od filmova. - Ne mislim da dobro pisanje podrazumijeva da pišeš što tržište i publika žele čitati. Nikada se ne povodim time, nego se pitam što bih volio čitati u određenom trenutku. Smatram da ne možeš dati najbolje od sebe ako pišeš za nekog drugog, jer nikad ne znaš što netko drugi želi - objašnjava slavni Stan Lee. Iako više nema prevelikog utjecaja u Marvelu, Marvel je itekako ostavio utjecaj na Leeja, koji i u kasnim devedesetima i dalje marljivo stvara neke nove hit-junake. Stan Lee udružio je snage s kompanijom Virgin Comics i Richardom Bransonom te zajedno stvaraju novu postavu superheroja, a generacije koje uče od Leeja zasnivaju svoje obrazovanje na Marvelovoj metodi. - Stan Lee je ikona kulture i želim mu dobrodošlicu u njegov novi dom, Virgin Comics, novo poglavlje u njegovu bogatom opusu - rekao je Branson nakon što je Lee potpisao ugovor.
Premda se ne koristi masovno u industriji stripova, Leejev proces spaja pisca i crtača koji zajedno rade na priči od početka do kraja. Inače je običaj da pisac napravi scenarij i kad je gotov preda ga na crtanje, no Stan Lee i dalje nastavlja raditi po svojoj metodi za koju smatra da pridonosi boljoj razradi priče. - Poštapalica superheroja u stripovima mora biti baš poput dobrog reklamnog slogana. Da uđe u uho čitatelju i da je ne prestaje pjevušiti. Superjunaci se uistinu dobro prodaju kao proizvodi - rekao je. Osim što je proslavio kulturu stripova i dao joj jedno sasvim drugo značenje, Stan Lee je poznat i po tome što se putem svojih stripova zalagao protiv droge, diskriminacije, rasizma, netolerancije, socijalne nepravde i predrasuda, potičući tako širu javnost da ne doživljava strip samo kao oblik zabave nego i znatno više. - Jedini način da se unište rasisti jest izložiti ih u javnosti, otkriti njihove podmukle zloće i kakvi oni stvarno jesu - napisao je u jednoj od svojih kolumna. - Rasizam i predrasude su najsmrtonosnije društvene bolesti koje danas napadaju svijet, no za razliku od likova u stripovima, to ne može ih se suzbiti udarcem u njušku ili pucnjem u zrak - napisao je Lee još prije pedeset godina.  - Prije ili poslije morat ćemo suditi jedni drugima prema vlastitim zaslugama. Prije ili poslije čovjek mora ispuniti svoje srce tolerancijom - kaže Stan Lee. Godinu na izmaku ovaj vitalni djedica pamtit će po mnogočemu; bila je to za njega poslovno uspješna godina, a iako će ulaskom u novu godinu navršiti jubilarnih 95, Lee i dalje ne razmišlja o zasluženoj mirovini.  - Sve dok se zabavljam, uistinu ne trebam mirovinu. Ovaj će rođendan dočekati bez voljene Joan koja je u srpnju preminula u 95. godini života od posljedica moždanog udara.  Joan je nekoliko dana prije smrti bila hospitalizirana, a umrla je baš onako kako je i priželjkivala - u krugu obitelji i voljenog Stana. O odlasku svoje supruge, Stan se oglasio objavom na Twitteru gdje je rekao da će joj zauvijek biti zahvalan na nesebičnoj ljubavi, a sve je upotpunio crtežom Joan i njega.
- Sreća je jedna od najvažnijih stvari u životu. Ona igra važnu ulogu u svemu, pa tako i u braku. Imao sam sreću što sam sve ove godine proveo s istom ženom i da se ponovno rodim, opet bih učinio isto - priznaje. Život legendarnog umjetnika nakon Joanine smrti zasigurno više neće biti isti, ali sve dok uz sebe ima olovku, papir i pregršt ideja, kaže, neće mu nikada biti dosadno. - Najvažnije je zatrpati se poslom koji okupira tvoju pozornost i vrijeme. Tako jednostavno ne stigneš razmišljati o ozbiljnim problemima koji te muče - rekao je jednom prilikom. U trenucima kad nekome ponestane životne motivacije, primjer Stana Leeja nesumnjivo je jedan od najinspirativnijih. Počeo je kao dostavljač sendviča i dežurni potrčko crtačima stripova za kojima je brisao skice olovaka i punio im bočice tinte. Financijska situacija toga, tada još dječaka s velikim snovima, bila je potpuno na rubu egzistencije da bi u konačnici zasjeo na čelo vodeće tvrtke koja se bavi stripovima, bio njezina glava i rep. S nepunih 40 godina izmislio je Spider-Mana, s kojim je mislio zaslužiti za mjesečnu plaću i stanarinu, a na kraju je ime Stana Leeja postalo jednako važno baš poput svih njegovih superheroja koje je izmislio. - Ako želite postati pisac, jedini savjet koji mogu udijeliti jest da pišete, ali i čitate sve čega se dohvatite. Nije važno je li riječ o nekom lošem štivu, važno je da čitate, upijate pročitano jer samo tako možete nešto postići. Znam iz vlastitog iskustva - tvrdi.
Napisala: Klara Modrić Foto: Profimedia