Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Idemo u Istru!

Preporučujemo pet vinarija s našeg najvećeg poluotoka - ukoliko još niste, vrijeme je da ih posjetite

 Izvor: StoryGourmet Press

Bale, Brtonigla, Buje, Fažana, Grožnjan, Kaštelir-Labinci, Ližnjan, Marčana, Medulin, Novigrad, Poreč, Pula, Rovinj, Sveti Lovreč, Umag, Višnjan, Vižinada, Vodnjan, Vrsar, Fontana, Tar-Vabriga u Zapadnoj Istri, Buzet, Barban, Cerovlje, Gračišće, Kanfanar, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Pazin, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Žminj u središnjoj ili Kršan, Labin, Pićan, Raša, Sveta Nedjelja u istočnoj Istri - gdje god da staneš, nećeš pogriješiti. Nabrajati vinarije koje treba posjetiti bilo bi još napornije, jer ima tradicijskih i modernih, malih i velikih pa i posjete treba pomno planirati jer nije isto doći nekome tko radi dva-tri vina ili onome s dvadesetak. Ovo je preporuka vinarija koje su posebne po vinima i ljudima koji ih rade, a naš najveći poluotok doista je poseban svijet, enogastronomski raj koji sasvim pogrešno neki nazivaju hrvatskom Toskanom. Toskanu bi trebalo zvati talijanskom Istrom.

Buje: Giorgio Clai

Giorgio Clai
Izvor: StoryGourmet Press

"Ja sam kralj", više je puta rekao Giorgio Clai, vinar iz zaseoka Brajki u Krasici nedaleko od Buja, pa pojasnio i zašto:
"S terase vidim Učku, Mirnu, more i svoje vinograde, a radim vina kakva želim piti. Zato sam i sam najveći potrošač Claijevih vina!" Giorgio je jedinstven čovjek, a jedinstvena su mu i vina. Bijela i crna u pravilu su odležana, moćna, puna, slojevita, a radi ih bez "recepata". Svaka je godina drukčija pa u svakoj treba grožđu i vinu pristupati drukčije, govori i dodaje kako gleda mjesečeve mijene, sluša prirodu i radi kako je i njegov djed radio prije 100 godina. Brombonero mu je najpoznatije, ali i najteže dostupno vino. Taj crnjak od refoška radi samo u najboljim godinama, a nazvao ga je po crnom čaju koji su podrumari koristili za ispiranje bačava. Tasel je desertno vino od prosušenog grožđa bijelog muškata, a tako u Istri zovu laporasto tlo na kojem je vinograd. Malvazija Sveti Jakov zove se po položaju za koji Giorgio kaže da je najbolji u Istri, a ima i mješavine sorata Ottocento bijeli i Ottocento crni. Nazvana su po obiteljskoj šali iz vremena kad su počeli proizvoditi vino. Tko je želi čuti, morat će doći do vinarije.

Momjan: Prelac

Vina Prelac
Izvor: StoryGourmet Press

Najpoznatiji "nepoznati" vinar u Momjanu pa i cijeloj Istri je Rino Prelac. Znaju ga mnogi po konobi, koju je s obitelji otvorio još 1988. i u kojoj su prodavali svoje vino. Radili su nekoliko tisuća litara na godinu, no nakon što se konoba pročula po dobroj hrani, to više nije bilo dovoljno. Morali su kupovati vino, a usporedno su sadili vinograde. Sad imaju 9,5 hektara i proizvode oko 80.000 litara vina. Najviše je malvazije, refoška i momjanskog muškata, a udomaćili su i chardonnay te cabernet sauvignon, dok otkupljuju i nešto merlota. Supruga Timka priprema specijalitete koji privlače goste u konobu, kći Melissa i sin Denis pomažu u vinariji. Obitelj Prelac ima vrlo dobar refošk, koji fino prati tradicionalna jela istarske kuhinje, a odnedavno i Blanc & Noir, pjenušac od crnog pinota, chardonnaya i malvazije. Proizveden je drugom fermentacijom u tanku, u Italiji. Grožđe je, naravno, momjansko. Osvježava i vrlo ga je lijepo piti u podrumu koji je minutu dvije od konobe. I to na sjedalima u obliku „šampanjskih“ čepova oko stola istog oblika.

Višnjan: Radovan

Obitelj Radovan
Izvor: StoryGourmet Press

Vina s kojima se ne može pogriješiti, jasan je i kratak zajednički opis malvazije, chardonnaya, sauvignona, rosea, cabernet sauvignona, merlota i refoška koje Franko Radovan s obitelji radi u selu Radovani posebnom po velikim starim obiteljskim kućama na terenima ograđenima visokim kamenim zidovima moćnim "portunima" od kovanog željeza koji su nekoć štitili od stokokradica. Kad netko u restoranu nije siguran koje bi vino naručio uz hranu, najjednostavnije je odabrati neko njihovo. Franko se sa suprugom Danijelom 1994. upustio u vinarstvo i tada su imali stari vinograd malvazije i ispočetka je prodavali u rinfuzi. Sadili su nove, opremali vinariju pa 1998. napunili i prve butelje. Danas vinarija u jednoj od spomenutih starih kuća, sama priča lijepe i manje lijepe priče o vinskoj povijesti ovoga mjesta pa i cijele Istre. A tko dođe u vinariju, možda će osim "običnih" vina, moći moći probati i posebna, kako ih najavljuju. Pod etiketom Capeletto napunili su malvaziju te mješavinu crnih sorata, a vina će službeno na tržište na jesen ove godine.

Boljun: Dvorac Belaj

Dvorac Belaj
Izvor: StoryGourmet Press

Ruski biznismen Oleg Belay dolazio je u Umag na teniski turnir pa saznao da u Boljunu na istarskim padinama Učke postoji dvorac Belaj i nije puno razmišljao. Kupio ga je 2012. s okolnim imanjem na kojem 12 hektara vinograda. Belaj je najočuvaniji ladanjski dvorac u Istri i zaštićeno kulturno dobro. Danas vinariju vodi Olegov sin Zhan, a proizvode malvaziju, chardonnay, blend tih dviju bijelih sorata te crno vino Merlot Noir od merlota i crnog pinota. Uskoro će na tržište i posebna vina od te dvije sorte. Dvorac Belaj vjerojatno je jedina vinarija u Hrvatskoj koja bi se mogla nazvati i château, a u Francuskoj pod tim pojmom podrazumijevaju vinarije čiji su vinogradi oko dvorca, a vina se rade na istom posjedu. Degustaciju treba dogovoriti. Dvorac trenutačno obnavljaju i planiraju u njemu urediti 13 luksuznih apartmana. Na imanju Belaj živi i obitelj Ivić koja također radi vino. Vinarija im se zove Podrum Belaj, vinogradi izvan imanja, u Boljunskom polju, a proizvode oko 30.000 litara vina.

Kaštelir: Cossetto

Obitelj Cossetto
Izvor: StoryGourmet Press

Nogometnu momčad nudi na kušanje vinarija Cossetto iz mjesta Roškići pokraj Kaštelira. Redom kojim sami predstavljaju vina, Malvazija je na golu, u zadnjoj liniji su Chardonnay, Mozaik, Teran i Cabernet sauvignon, u vezi Merlot, Muškat bijeli, Rose i Malvazija Rustica, a u napadu Chardonnay Sur-lie i Borgonja. Treniraju ih tri generacije obitelji Cossetto, a najmlađa članica Denis Cossetto napravila je i treće vino od malvazije koje se zove Gentile. Imaju osam hektara vinograda i usmjerili su se u proizvodnju vina za probirljivije potrošače. Već im je bazna malvazija vrlo kompleksna, izraženo mineralna i može odležati koju godinu. Za Malvaziju Rusticu grožđe prosušuju na trsu pa maceriraju dva dana, a poslije fermentacije vino odležava u drvenim bačvama. Moćno vino bogato je zrelim aromama prosušenog voća te mediteranskih trava. Chardonnay Sur-lie, pak, gusto je, "debelo", ali vrlo glatko vino burgundijskog stila. Među rijetkim su istarskim vinarima koji i od borgonje rade odležano vino.

Magazin

Royals