Divlje, ljutite pa i okrutne sorte daju dobra vina

Zove li se netko Drago ili Dragica, ne znači da će u svakoj prilici biti drag prema drugima ili sebi. Zove li se Zlatko, sigurno nije zlatne boje. Zove li se Božidar, roditelji su ga vjerojatno smatrali darom s nebesa, ali i on može biti kao da je "vragu iz torbe izašao". Za razliku od ljudskih imena, nazivi sorata češće odražavaju njihove osobine. Sauvignon bijeli najpoznatija je svjetska sorta čiji je naziv proizašao iz karaktera koji iskazuje u vinogradu, donekle i u podrumu, ali ne u čaši. Sauvage na francuskom znači divljak, a koristi se i u značenju okrutan. Divlji je u vinogradu, kažu vinogradari i puno umijeća treba da bi grožđe doseglo kvalitetu kakvu vinari žele, a sorta nedvojbeno može dati, a ni u podrumu s njim nije lako. Ova trica predstavlja hrvatske sorte "zločestih" naziva, a to su bijele divjaka primorska i divljak, što je drugo ime za "austrougarski" ranfol ili štajersku belinu te dalmatinski ljutun ili ljutac. Nema od njih samostalnih vina, ali možemo ih pronaći u mješavinama sorata.

Jedna je od sorata u Belici, nježnom i osvježavajućem bijelom vinu koje u boce pod obiteljskim nadimkom Plovanić puni Dean Rubeša iz Kastva. U njegovoj su Belici autohtone sorte mejsko i brajkovac, te malvazija istarska i glera, od koje Talijani rade prosseco, a ostali kastavski vinari koriste i brajkovac, koji se Rubeši dopao pa je samo od njega napravio vino. U radu 'Gospodarske i ampelografske karakteristike autohtonih sorata kastavskog područja' zagrebačkog Agronomskog fakulteta piše kako se divjaka "odlikuje visokom rodnošću te najmanjom masom bobica", a enolog, vinar i rasadničar s Krka Ivica Dobrinčić istaknuo ju je kao najpotentniju kastavsku sortu. Butelja je u vinariji 35 kuna.