"Vina nemaju!", rekla je Isusova majka Marija na svadbi u Kani Galilejskoj, na što je Božji sin rekao poslužiteljima da napune posude vodom. Poslušali su ga, pa je nastavio: "Zagrabite sad i nosite ravnatelju stola!". Voda je postala vinom pa su ga poslužili i ostalim gostima. Isus i stoloravnatelj mogli su i sami uživati u rezultatu ovog biblijskog čuda, no nisu. Radije su ukazali čast ljudima i vinu zato što nije siromašan onaj tko nema vina, nabavit će ga kad će moći, nego onaj tko pije sam. Nastavak ove pojednostavljene crtice iz Biblije neka bude nova "parafraza", odnosno 10 zapovijedi koje će vam uljepšati kušanje vina.

shutterstock_1036881205
Shutterstock 

1. Poštujte vino

Preduvjet za uživanje u vinu je poštivanje. Za to prvenstveno treba znati odakle stiže vino i tko iza njega stoji. Vino treba biti prijatelj, što znači da ga treba upoznati. U većini vina osjeti se sorta, u dobrima se "vidi" i je li grožđe s toplog ili hladnijeg područja, je li iz ravnice ili sa strmih padina, a jako dobra otkrivaju i filozofiju vinara. Eventualne nedoumice lako će riješiti internet.

2. Širite nazore
Siromašni su i oni koji piju uvijek isto vino. Isprobavanje novih sorata, stilova i regija, kao i otkrivanje novih vinarija vinski dio života čini bogatijim. Ne uči se pritom samo o vinu, nego i o zemljopisu, kulturama, ljudima... Tako se i općenito šire nazori. Vina su poput ljudi, svako je drukčije i šteta je ograničavati se. Novo vino svakih nekoliko tjedana bit će kao malo putovanje.

profimedia-0409780533
Profimedia 

3. Uživajte s mjerom

Meden agan, odnosno "ničeg previše", drugi je najslavniji natpis na Apolonovu hramu u Delfima, nakon onoga "Upoznaj samog sebe" koji je i Sokrat prihvatio kao glavnu vodilju svoje filozofije. Oba su važna pri kušanju vina. Čovjek mora znati svoje granice i poštivati ih. Ako to ne radi, požalit će. U najboljem slučaju, zaboravit će kakvo je bilo vino, što znači da ga je kušao uzalud.

4. Cijena (ni)je važna
Najskuplje je loše vino. Košta li boca 10 kuna, bit će to jako skupo vino ako nije fino. Košta li deset ili više puta više, nećemo ga smatrati skupim ako smo u njemu uživali. Na cijenu utječu objektivni razlozi poput kvalitete vinogradarskog položaja, znanja vinogradara i vinara ili načina proizvodnje, ali i subjektivni poput tradicije ili slave vinarije. Ukratko, dobro vino nije skupo, ali nije ni jeftino.

shutterstock_1081684592
Shutterstock 

5. Dijelite vino

Pije li društvo rundu piva, svatko će dobiti svoju bocu ili kriglu. Naruči li se runda "žestice", također dolazi čašica svakome. Vino je u pravilu društveno piće. Za ručkom se otvara vino primjereno hrani, a i čak gemišti često stižu kao "litra i voda". Svaka je boca novo iskustvo i šteta je piti vino bez nekoga s kojim će se podijeliti dojmovi, a u dobrom društvu je i ugodnijeg okusa.

6. Poštuj tuđi ukus
Naslijeđe, sklonost i iskustvo stvaraju nečiji ukus pa jedno vino neće ostaviti isti dojam na sve prijatelje ili članove obitelji. I osjećaj okusa pojedine osobe mijenja se s vremenom, zbog starenja i zbog novih iskustava. Ni ljude ne doživljavamo na isti način, skloni smo različitoj hrani, kućnim ljubimcima filmovima, knjigama ili automobilima pa moramo poštivati i različite ukuse u vinu.

7. Nova znanja
Što se više nauči o vinu, shvati se da se manje zna. Svaka sorta daje drukčija vina, kao i svaka regija, a i svaka boca otvara nove svjetove. U drukčijim je uvjetima "živjela" pa se i vino u njoj drukčije razvilo i kušanje nije samo užitak, nego i mala životna škola. I svako novo znanje mijenja stav o vinu. Zaključak je da vino produbljuje nečije iskustvo, a i nečije iskustvo produbljuje vino.

profimedia-0619593967
Profimedia 

8. Važna je i voda

Ne samo u gemištu ili bevandi, nego i pri kušanju ili ocjenjivanju, bez vode se ne može. Samo vino već sadrži oko 85 posto vode, a ostali su sastojci alkoholi, šećeri, kiseline, minerali, polifenoli, vitamini.... Bez obzira na ogroman udio vode, dobar gutljaj treba popiti nakon svake čaše vina. Ispiru se tako usta i pripremaju za drugo vino, a donekle i ublažava utjecaj alkohola.

9. I godine su važne
Mlada vina piju se nakon što se "skinu" s kvasaca po završetku tihog vrenja pa puste neko vrijeme da se "smire". Svježa su, vesela i razigrana. Zrela vina odležala su u tankovima, smirila se u bocama i traže društvo fine hrane. Odležana, pak, traže znalce koji će prepoznati kompleksnost. Godine su, dakle, važne, ali s mladim vinima može se veseliti, u zrelima uživati, a s odležanima i "mudrovati".
.
10. Samo mijena stalna jest
Grožđani sok postaje vino nakon fermentacije, ali promjene se nastavljaju. Isprva se osjete svaki dan, potom na tjednoj bazi, pa na mjesečnoj, a ni vina odležana godinama nisu "zabetoniranih" mirisa i okusa. Mijenjaju se polako, ali ni ne piju često i u čaši se osjeti svaka godina. Treba pisati dojmove o takvim vinima pa ih popiti kad su na vrhuncu kako bismo ih pamtili u najboljem izdanju.