Ova ‘dijeta’ daje mjesto svakoj vrsti hrane, s naglaskom na to da jedete više povrća, voća i žitarica, a manje mesa
Već smo pisali o vegenauryju, pokretu koji igrom riječi (vegan + january) poziva na promjenu, odnosno na otkrivanje vrijednosti veganske prehrane a danas ćemo se dotaknuti još jednog pokreta baziranog na zdravijoj i održivijoj prehrani. Riječ je o fleksitarijanstvu, načinu prehrane koji pokušava smanjiti unos životinjskih proteina, a povećati unos biljne hrane. To, dakle, nije 100 posto vegetarijanska dijeta, uostalom samo ime govori kako je puno fleksibilnija ali vam pruža mogućnost otkrivanja načina kako jesti zdravije, kako životinjske proteine zamijeniti onima iz drugih izvora te kako u svoju prehranu uvesti više voća, povrća i žitarica kroz doručak, ručak, večeru i dva međuobroka.
Prema pisanju Food Instituta, procjenjuje se da 15% Amerikanaca prakticira takav način prehrane. Istraživanje One Poll koje je naručio Sprouts Farmers Market pokazalo je da 47% Amerikanaca u dobi od 24 do 39 godina misli da su fleksitarijanci, ljudi koji upadljivo smanjuju količinu mesa u svojoj prehrani, zamjenjujući ga biljnom hranom. Šezdeset i tri posto od 2000 ispitanih ljudi reklo je da bi bili spremni ići na fleksitarijanstvo ako biljne alternative ispunjavaju određene kriterije. U međuvremenu, anketa YouGova pokazala je da 32% Amerikanaca planira jesti više veganske hrane 2022.
“Ljudi mogu isprobati vegansku opciju, ali da bi je pretvorili u naviku, mora postojati okus“, rekao je za The Food Institute dr. Keith-Thomas Ayoob, izvanredni klinički profesor emeritus na Odjelu za pedijatriju na Medicinskom fakultetu Albert Einstein u New Yorku. Stoga je fleksitarijnstvo dobro rješenja većinom zato što nije dijeta, dakle, ne traži konkretno odricanje, ni od mesa ni od, primjerice, čokolade ili ugljikohidrata. Dakle, okusi su tu. Ova vrsta prehrane daje mjesto svakoj vrsti hrane, s naglaskom na to da jedete viša povrća, voća i žitarica, a manje mesa a pogotovo što manje ako i ikako mesnih prerađevina.
Fleksitarijanstvo prednost daje neprerađenim, odnosno minimalno prerađenim namirnicama biljnog podrijetla među kojima značajno mjesto imaju mahunarke kao što su soja, leća, slanutak i grah. Njihova prisutnost u modernoj prehrani itekako je opravdana jer su bogate mikronutrijentima, bjelančevinama i složenim ugljikohidratima a siromašne mastima. To ih čini idealnim namirnicama u borbi protiv debljine. Proizvodi od mahunarki poput humusa, tofua i tempeha obogaćuju našu prehranu i čine ju raznolikom. Fleksitarijanstvo podrazumijeva i otvorenost prema različitim vrstama povrća i voća što je posebno značajno zimi kada je manji izbor svježih plodova. Znači, slobodno isprobajte namirnice koje možda nisu iz vašeg kraja, primjerice, mango ili avokado, a koji itekako mogu obogatiti i okuse i jelovnik općenito.
Dakle, prilično je jasno da je ovakav pristup prehrani i zdrav. Studije su pokazale da konzumacija biljne hrane može poboljšati zdravlje, povećati dugovječnost i gubitak kilograma. Vlakna pridonose osjećaju sitosti, mršavljenju i smanjuju udio masnog tkiva u organizmu kao i rizik za pojavu nekih vrsta raka a smanjen unos namirnica životinjskog podrijetla doprinosi normalizaciji kolesterola u krvi. Također, imate li problema s debljinom, visokim krvnim tlakom, povišenom razinom kolesterola, šećera i masnoća u krvi, ovakva prehrana će vam itekako pomoći. Sve u svemu, kroz fleksitarijanstvo možete naučiti kako jesti pametnije, poboljšati zdravlje, potrošiti manje na hranu ali i kako smanjiti loš utjecaj na okoliš.
