Oko 130 sorti vinove loze u Hrvatskoj smatramo autohtonima. Samo u Dalmaciji ih je stotinjak otkriveno i opisano, a neke su se proširile i svijetom. Tako je tribidrag odnosno crljenak postao i gospodarski značajan u Kaliforniji odnosno Italiji. Od tri najznačajnije hrvatske sorte nedvojbeno su autohtone malvazija istarska bijela i plavac mali crni, a podosta uvjeta za "prisvajanje" zadovoljava i najrasprostranjenija graševina. Uzgajaju je na području cijele nekadašnje Austro-ugarske monarhije, no najbolja vina ipak daje kod nas. Pošip, grk, maraština/rukatac, malvasija dubrovačka, žlahtina, odnosno teran, babić, lasina, trnjak, sansigot... lokalni su "dragulji" koji daju velika vina i ne treba se plašiti za njihovu budućnost, no i dalje ima puno ugroženih sorata. Vrijedni ih vinari pokušavaju spasiti, a najbolji je način za to proizvoditi od njih dobra vina. Ova Trica tako predstavlja bijelo, ružičasto i crno vino od gotovo izumrlih hrvatskih sorata koja pokazuju da se isplati uložiti trud i vrijeme kako bi ih se spasilo od zaborava.
Sad je jasno zašto je Juraj Dalmatinac projektirao onako ravne paške ulice. Da bi se ljudi nakon druženja s gegićem znali lakše vratiti doma. Tako u vinariji Vina otoka Paga opisuju posljedice uživanja u vinu od ove autohtone sorte koje, osim na Pagu, malo ima i na drugim otocima Hrvatskog primorja i Sjeverne Dalmacije, Rabu i Krku te Silbi, Ugljanu i Dugom otoku, kao i u starijim nasadima u Zemuniku i Bibinju u okolici Zadra. Vina su južnjački topla, ali ne i naporna pa se lako piju. Boris Šuljić u svojoj vinariji Boškinac prvi je na gegić svratio pozornost, a i Vina otoka Paga pune ga u butelju kao jednosortno vino. Butelja je na webshop.gligora.com 89,90 kuna.
Srčanu svježinu i dušu ozbiljnog bijelog vina ima ružičasto vino Trojišćina 2021. Ivice Dobrinčića, rasadničara i vinara iz Vrbnika na Krku koji spašava od zaborava stare sorte Hrvatskog primorja. Trojišćina je s otoka Suska, a uzgajali su je nekad i na Lošinju. Danas je najviše ima na Krku, a Dobrinčić ponosno kaže kako je sve više vinogradara želi saditi. Grožđe je tamno, no pigmenta je u pokožici malo pa ne daje "prava" crna ili crvena vina nego ružicu. Obnavljanje starih sorata mukotrpan je put u kojem smo godinama uživali kao pratitelji, a od lanjske berbe, čini se, uživat ćemo i u doista dobrom vinu. Butelja Trojišćine Šipun u osječkoj vinoteci Vinita stoji 95 kuna.
Sadili su u prošlosti svrdlovinu u zadarskom zaleđu kako bi popravila vina od plavine, ali nema zapisa o njezinim jednosortnim vinima. Plavina je opstala, štoviše danas je druga najrasprostranjenija crna sorta Dalmacije, a svrdlovina je gotovo nestala. Spasio ju je Mladen Anić iz Smilčića. Tražio je trsove po vinogradima pa razmnažao i prvi je napunio u bocu pod etiketom Vina Figurica. Uskoro će na tržište i svrdlovina vinarije Bora iz Podgradine u Posedarju. Vina su poprilično obećavajuća. Čvrsta su, puna i gusta, a čini se da s njima ne treba žuriti: mogu fino omekšati duljim odležavanjem u drvenim bačvama. Butelja Figurice u Vrutku stoji 74,98 kuna.
