Osim za lubenice, ljeto je rezervirano je i za dinje. Odnosno cate. Odnosno pipun, pekun, pepun, milum, centrun, čentrun… kako god da ga zovemo, ovo ukusno, sočno povrće (da, da, povrće), jedno nam je od omiljenih u sezoni i planiramo ga itekako iskoristiti!
Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te zato spada u povrće. No, kao što i sami znamo, mnogi smatraju da je dinja voće. Plod dinje je ovalnog oblika, dug je obično 15-20 cm, a težak 1-2 kg. Ima jako lijep miris i okus. Tvrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. Unutrašnji, jestivi dio najčešće je narančaste ili svjetlozelene boje, a šupljina je ispunjena sjemenkama.
Sorte dinje djelimo u tri skupine i to:
- rebraste dinje, koje imaju žutu ili narančastu boju mesa
- mrežaste dinje, na čijoj je površini svjetlo smeđa mrežasta izbočina, a meso je svijetložute do zelene boje
- dinje sa glatkom korom, koje su jako duguljastog oblika i vrlo slatkog mesu.
Dinja je i zdrava namirnica, bogata vitaminom C, luteinom i zeaksantinom. Sadrži folnu kiselinu i nešto vitamina B kompleksa. Što se tiče minerala, sadrži kalcij, magnezij, fosfor, cink, željezo i bakar. Dobra je za osobe na dijeti jer sadrže i puno vode,odličan su detoksikator i ovlaživač cijelog tijela a paše i dijabetičarima jer imaju malo šećera.
U kulinarstvu dinju nalazimo u mediteranskoj, azijskoj i srednjeameričkoj kuhinji. Zbog svog karakterističnog mirisa, koji se opisuje kao egzotičan, slatkast i intenzivan, te pripadajućeg vodeno-slatkog okusa koji podsjeća na lubenicu i krušku, dinju mnogi ili vole ili ne vole. Oni koji je vole, rado je stavljaju u voćne salate, kolače, parfe kreme, koktele, rakije… od njih rade likere, džemove, sladolede i sorbete a ubacuju i u rižota pa i juhe. Idealna je namirnica i za lagani, a nutritivno vrijedni doručak, kombinirana s drugim voćem, u smoothieu, ili uz zobene pahuljice s jogurtom. Od dinje možemo raditi slani ili slatki pire kao prilog uz mesna jela ili je pak poslužiti sa pršutom.
Dinje nalazimo i u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji - od dinje se rade kreme za njegu lica i tijela, maske za lice, losioni i šampona. Spomenimo još i da 100 g pulpe dinje sadrži takvu količinu silicija da pokriva dnevne potrebe tijela za 270%. Silicij ima važnu ulogu u prirodnoj sintezi kolagena pa dinja, u konačnici, može pomoći sprječavanju pojave bora ali i poboljšava stanje kože, kose i noktiju.
