Smokva, simbol ljeta i Mediterana, upravo je u svojoj kasnoljetnoj sezoni. To je vrijeme kad uživamo u ovom sočnom voću, koristimo ga za razne slane i slatke recepte, radimo džemove, sušimo, spremamo ga za jesen i zimu pred nama. Ovo tipično mediteransko voće, ovalnog ili kruškolikog oblika, može se jesti svježe i sušeno. Najpoznatije su tri podvrste smokvi – bijele, crne i crvene, a vanjska boja ploda varira od svijetlozelene, zlatne, smeđe pa sve do tamnoljubičaste.
Plod koji mi znamo dolazi sa stabla smokve koje se zove Ficus carica, odnosno pitoma ili obična smokva. Pripada porodici dudova i stablo je koje može doživjeti 50 do 70 godina. Stablo smokve voli toplu klimu, a može podnijeti suha tla i hladnije vrijeme. Uzgaja se na Mediteranu, ali i u Australiji, te Južnoj i u djelovima Sjeverne Amerike.
Zanimljivo je reći da je smokva bila jedna od prvih biljaka koje su bile kultivirane za ljudsku ishranu - kultiviraju se dulje i od pšenice. Stablo smokve našlo se u Rajskom vrtu, spominje se u Babilonskim spisima, a Sumerani su 2900 g.pr.Kr. smokve koristili u ljekovite svrhe. Smokva je bila omiljeno voće Kleopatre, kao i atletičara na Olimpijadi jer su ih dijelili kao medalje. Tisuće kultivara (dosta njih neimenovanih) je bilo razvijeno, ili su se sami razvili kako su ljudi migracijama nosili sjeme u nova područja. Na Mediteranu su smokve došle iz Indije preko Turske.
Smokve su, naravno, i vrlo zdrave: bogate su brojnim fitonutrijentima, vitaminima i antioksidansima. Iznimno su bogat izvor polifenola, značajno bogatije od jabuke, borovnice, grožđa, naranče, šljive pa čak i od crnog vina. Poboljšavaju probavu, pogotovo suhe jer su bogate su dijetalnim vlaknima. Tri komada sadrže 5 grama vlakana, što čini oko 20 posto naše dnevne potrebe. To je prirodni laksativ za sprječavanje opstipacije i drugih probavnih tegoba. Također pomažu pri mršavljenju: osim što su bogate vlaknima, smokve imaju i malo kalorija. Jedna ima tek 47 kalorija te svega 0,2 grama ukupne masti. Sprječavaju i hipertenziju jer mogu pomoći uspostavljanju ravnoteže natrija i kalija a i bogate su antioksidansima, posebno one sušene, zbog čega mogu pomoći u sprječavanju bolesti srca.
Suhe smokve su i bogat izvor željeza, jedna sušena smokva može dati 2 posto dnevne potrebe za željezom. I, za kraj, znanstveno dokazano, smokve poboljšavaju plodnost i libido jer su pune minerala poput cinka, mangana i magnezija - koji imaju važnu ulogu u jačanju reproduktivnog zdravlja.
Stoga, ako već niste, opskrbite se sa smokvama i uživajte u ovom pravom rajskom voću a krajem tjedna vam donosimo i neke od naših tradicionalnih recepata sa smokvama!
