Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lifestyle

'Mršavljenje je težak proces. Tijelo se bori protiv gubitka kilograma'

Autor M.A.
Autor M.A.

Domaći stručnjak otkrio što misli o novom trendu u prehrani

Izvor: Profimedia

Ulazak u novu godinu za mnoge ljude znači da će donijeti odluku kako će od prvog siječnja postati bolja osoba, da će zdravije živjeti, jesti kvalitetnije namirnice te redovito vježbati. Ipak, u stvarnom životu rijetki su oni koji se tih odluka ustrajno drže upravo zato što su ispred sebe postavili nerealne ciljeve. Tračak nade za sve one koji se ne mogu pridržavati strogog režima prehrane ponudila je autorica knjige 'Antidijeta', Chrissy Harrison koja tvrdi da je ključ uspjeha u 'intuitivnoj dijeti' prema kojoj osoba može i treba jesti što god želi kad god za to osjeti poriv. Kako sama kaže, ključ uspjeha je da osoba jede polako i da obrok prekine čim osjeti da je sita. S obzirom da su pripreme za ljetnu sezonu u punom jeku, Story.hr je za stručno mišljenje upitao Bojana Stojnića, magistra nutricionizma i vlasnika savjetovališta za prehranu nutricionizam.hr.

Izvor: Profimedia

Što mislite o ovom trendu?

Intuitivno se jedenje bazira na pretpostavci da naša tijela znaju što im treba za održavanje zdravlja. Ta je pretpostavka pogrešna. Naša tijela nisu programirana za dug i zdrav život, već za osiguravanje preživljavanja i prokreaciju u uvjetima ograničene dostupnosti hrane. U tu je svrhu optimalan izbor hrana bogata energijom. To znači da ako prepustimo izbor našem tijelu, isti neće nužno biti najbolji za dugoročno zdravlje. Dječja dob je najintuitivnija. Dječje ponašanje je najbliže intuitivnom. Koliko će djece izabrati brokulu ispred prženih krumpirića? S pozitivne strane, intuitivno jedenje kontrira dijetnoj kulturi koja promiče opsjednutost prehranom, nerazumne restrikcije i neuživanje u hrani. Kao takvo, treba biti važni dio poruke svakoga onoga tko o prehrani priča. S druge strane, zbog činjenice da ga se brendira, smatram ga upravo simbolom snage dijetne kulture.

Može li osoba tako smršavjeti?

Smršavjeti se može bilo kakvom prehranom kod koje će kalorijski unos biti niži od potrošnje. Tako i intuitivnim jedenjem. Međutim to nije najbolji način, iz dva osnovna razloga. Mršavljenje je težak proces. Tijelo se bori protiv gubitka kilograma. Želi zadržati njihov višak, za crne dane. Mršavljenje po definiciji znači nedostatak energije. U takvoj situaciji, tijelo intenzivnije traže energiju iz hrane. Slušati ga u takvoj situaciji, bez značajne intervencije inhibicijskih mehanizama razuma, znači prepustiti ga ponašanju koje nije u njegovom dugoročnom interesu. Također, mršavljenje se ne bi trebalo provoditi zanemarujući nutritivnu vrijednost prehrane. Intuitivno jedenje ne govori nam ništa o tome.

Izvor: Profimedia

Smatrate li da je ovakav način prehrane zdraviji od kojekakvog posta ili jednolične dijete?

Prehrana nisu samo nutrijenti, već i odnos prema hrani. U tom kontekstu, intuitivno jedenje jest bolji izbor. No je li pojedini pristup zdraviji od drugoga ipak ovisi prvenstveno o tome što jedemo, o nutritivnoj vrijednosti naše prehrane. Intuitivno jedenje ne govori nam što jesti. Štoviše, šalje opasnu poruku da nam naša tijela šalju optimalne signale o tome što im treba. Ponavljam, zabluda je da će naša tijela, bez svjesnih odluka temeljenih na znanju nutricionizma, izabrati najzdraviju varijantu.

Mislite li da je ovakav oblik dijete korak naprijed u suzbijanju poremećaja u ishrani?

Apsolutno. Protiv sam dijetne kulture. Protiv sam ideala mršavosti. Protiv sam fetišizacije zdravlja. No ovakav pristup prehrani samo po sebi nije rješenje. On treba biti tek dio ukupnog prehrambenog savjeta.

Iako je riječ o obliku prehrane u kojem osoba jede što hoće, od kojih namirnica bi se svakako trebao sadržavati prosječan obrok po Vašem mišljenju?

Ne volim govoriti o preporučenom sadržaju pojedinog obroka, jer kvaliteta prehrane ovisi o ukupnosti svih obroka u danu, koji jedan drugoga mogu nadopuniti na bezbroj načina. Jednako tako, ne bi trebalo biti riječ niti o pojedinim namirnicama, već njihovim grupama. Na dnevnoj razini, u svačijoj bi se prehrani trebale naći sve, ili većina osnovnih grupa namirnica. To su izvori proteina, ugljikohidrati, povrće, voće, orašasti plodovi te mliječni proizvodi.

Najčitanije

NAJNOVIJE

loader