Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Lifestyle

Zdravlje kože prehranom

Autor Mirela Marić
Autor Mirela Marić

Ljudi su od davnina u potrazi za „eliksirom mladosti“. U današnje doba živimo sve duže, a želimo se osjećati i izgledati sve bolje te se zbog toga i sve više razvijaju posebne terapije, tretmani, dodaci prehrani, programi prehrane i tjelovježbe. Sve to kako bismo živjeli što duže te izgledali bolje, ljepše, zdravije i, naravno, izbjegli vidljive znakove starenja.

Izvor: Profimedia

Zapravo, govorimo o anti-aging životnom stilu ili načinu života. Iako nije moguće zaustaviti starenje svakako ga možemo usporiti pa se zbog toga počelo koristiti sve više biološki aktivnih spojeva prirodnog podrijetla - vitamini, minerali, biljne tvari, antioksidansi i biljni pigmenti. Svi znamo da su zdravlje i ljepota direktno povezani, te ako nam je uspostavljena ravnoteža u organizmu onda će i naš fizički izgled biti daleko bolji. Za zdravlje kože praktično su važni svi vitamini i minerali, ali neki su naglašeno važni. Vitamini koji čine našu kožu zdravom i blistavom su vitamini A, E , C, te svi vitamini B kompleksa. Od minerala posebno su važni selen, bakar i cink.

Izvor: Profimedia

Hrana koja sadrži velike količine antioksidansa usporava proces starenja. Sastojci pojedinih namirnica koji su posebno popularni u anti-age- u su probiotici, omega-3 masne kiseline, antioksidanti, soja i koenzim Q10

  Od davnina svima nama poznata je izreka „Prava ljepota dolazi iznutra”. Dakle, možemo se svi složiti da smo mi ono što jedemo i da će se sve male, najmanje promjene u našim prehrambenim navikama prvo odraziti na našoj koži. Uz sve znanje koje primjenjujemo jako je važno osluškivati upravo svoje tijelo koje nam signalizira koja je hrana dobra ili loša za nas.Dakle, sve znanstvene studije pokazale su povezanost prehrane, naše genetike i zdravlja kože. Način prehrane vidljiv je na stanju kože, a posebno su vidljivi manjkovi esencijalnih hranjiva poput vitamina i minerala, te esencijalnih masnih kiselina (omega-3 i omega-6). Pravilnom prehranom i uvođenjem anti – aging mjera smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Općenito čini se da je mediteranska prehrana optimalan pristup za dugovječnost i zaštitu od kroničnih bolesti današnjice. Naš organizam posjeduje određene endogene sustave koji ga štite od štetnog utjecaja slobodnih radikala koji nastaju u našem organizmu. Važan segment antioksidativne obrane unutar našeg organizma čine antioksidansi koje svakodnevno treba unositi hranom u odgovarajućoj količini. Hrana koja sadrži velike količine antioksidansa usporava proces starenja. Sastojci pojedinih namirnica koji su posebno popularni u anti-age- u su probiotici, omega-3 masne kiseline, antioksidanti, soja i koenzim Q10. Voće i povrće bogato je antioksidativnim vitaminima i fitokemikalijama, te vrijedne masti, poput maslinova ulja, ulja iz avokada, ribe, sjemenki i orašastih plodova. Važni su i minerali poput selena, cinka i bakra, s obzirom na to da ulaze u sastav tjelesnih enzimskih antioksidativnih sustava, a te minerale nalazimo u plodovima mora, mesu, ribi i orašastim plodovima. Značajno mjestu zauzimaju fitokemikalije podrijetlom iz hrane s potencijalnim djelovanjem na starenje, a u tom se smislu u literaturi često spominju antocijani, kurkumin, flavonoidi, izoflavoni, likopen, ružmarinska kiselina, karotenoidi i polifenoli. Prirodni antioksidansi – vitamini A, C i E , te brojne fitokemikalije, suzbijaju djelovanje slobodnih radikala. Posljednjih godina posebnu pozornost plijeni i alfa lipoična kiselina, snažan antioksidans koji štiti kožu od štete uzrokovane slobodnim radikalima. Zbog uspješna obnavljanja kože, alfa lipoična kiselina često se smatra anti-aging agensom.

Izvor: Profimedia

 Regulacijom metaboličkih poremećaja uz pomoć zdrave, dobro izbalansirane prehrane smanjuje se rizik od nastanka srčanog i moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i drugih najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta. Zdravim kombinacijama namirnica i obrocima djelujemo povoljno na probavni i imunološki sustav te smanjujemo upalne i degenerativne procese u organizmu. Postizanjem optimalne tjelesne težine, bez gladovanja, i dobro izbalansiranom prehranom utječemo na gubitak masnog tkiva, snižavanja razine ukupnog kolesterola i takozvanog lošeg LDL kolesterola, snižavanje vrijednosti povišenog krvnog tlaka, smanjivanje inzulinske rezistencije, regulaciju glikemije i poboljšanje stanja kod pacijenata s dijabetesom tipa II i drugo. Jako je važno voditi računa o tome da imamo pet obroka dnevno (doručak, međuobrok, ručak, međuobrok, večera) te da obroci budu bazirani na nerafiniranim i prirodno uzgajanim namirnicama tako da sadržavaju ribu, meso, povrće i voće. Dobro izbalansirana anti – aging prehrana nije dijeta za mršavljenje, radi se o anti – aging životnom stilu.

• Omega 3 masne kiseline imaju važnu ulogu u borbi protiv bora i upalnih procesa u organizmu. U ovu skupinu namirnica spadaju: pastrva, losos, bademi, sardina, tunjevina, haringa. Riba sadrži omega - 3 i omega - 6 masne kiseline.

• Pojedite svaki dan po nekoliko oraha, lješnjaka ili badema. Oni u sebi sadrže velike količine antioksidansa, vitamina E i nezasićenih masnih kiselina.

• Pijte najmanje dvije šalice zelenog čaja dnevno jer je ovaj čaj poznat kao čudotvorac kada je u pitanju preventiva bolesti i starosti.

• Izuzetno korisno je djevičansko maslinovo ulje. Masline sadrže mono-nezasićene masti i vitamin E, koji smanjuju razinu lošeg kolesterola i povećanje razinu onog dobrog.

• Jedite svakodnevno voće i povrće. Odaberite voće i povrće različitih vrsta i boja. Priuštite si svakodnevno bogate porcije svježe sezonske salate. Voće i povrće u sebi sadrži velike količine vitamina i minerala koji znatno usporavaju proces starenja.

• Pijte 1,5 -2 l tekućine na dan - najbolja opcija su voda i zeleni čaj. Smanjite konzumaciju kave i sokova. Čak i blaga dehidracija može učiniti izgled kože starijim.

• Doručkujte nisko masne jogurte i pijte mlijeko. Odaberite jogurte sa bifidobakterijama, (dominantna mikroflora probavnog trakta) koje su nepobitno važne za razvoj imunološkog sustava te kao takvi ti jogurti dodatno sprečavaju probleme povezane sa starenjem

• Svakoga dana pojedite 120-150 g namirnica obogaćenih proteinima: piletinu, puretinu, jaja, mahunarke i nemasne sireve. Ako puno vježbate, potrebno je više proteina stoga je potrebno konzumirati od 1,2 - 1,5 g po kilogramu vaše tjelesne težine na dan.

• Važnu ulogu u procesu starenja igra i naša probava. Zato liječnici savjetuju da se jede što više namirnica koje sadrže vlakna koja pomažu pri poboljšanju probave: kruh od pre-krupe, integralna riža, orasi, sjemenke, povrće, voće i grah. Sve ove namirnice stimuliraju rad crijeva i štite naše tijelo od raznih problema. Pored toga, vlakna smanjuju razinu kolesterola i obnavljaju normalnu razinu šećera u krvi.

• Svakoga dana se bavite tjelovježbom jer tjelovježba ima protuupalni učinak na stanice.

Vrlo često redukcijske dijete na koje se odlučujemo kako bismo smršavili uzrokuju manjak pojedinih vitamina u tijelu. Vitamini su jedni od najvažnijih nutrijenata za ljudsko tijelo, a njihovi su zdravstveni benefiti prevencija infekcija, kožnih bolesti, bolesti srca, pokretanja metabolizma, imuniteta i probave, a mnogi vitamini nužni su našem tijelu za obavljanje osnovnih funkcija. Nedostatak pojedinog vitamina može nam ozbiljno ugroziti zdravlje, a pravilno balansirani unos vitamina najjednostavnije je postići pravilnom prehranom.Kao i na sve ostale organe vitamini utječu i na zdravlje naše kože. Osim što je najveći, ona je i naš najosjetljiviji organ i podložna je mnogim utjecajima iz okoline, poput zagađenog zraka, klorirane vode, izlaganja suncu, nepravilne prehrane.Zdravlje kože nije nam važno samo iz estetskih razloga, jer koža ima više iznimno važnih uloga za zdravlje našeg tijela pa ju je potrebno njegovati i štititi proizvodima, tretmanima i prehranom.

Izvor: Profimedia

Osim na unos vitamina, minerala, jako je važno paziti na hidriranost našeg organizma, a na taj način i kože kao našeg najvećeg organa. Voda je u našem tijelu glavni kemijski sastojak i čini oko 60-70 posto tjelesne težine. Ona ispire toksine iz vitalnih organa te prenosi hranjive tvari do naših stanica

 U današnje vrijeme postoje i razni testovi iz krvi koji se baziraju na IgG antitijelima ( testovi intolerancije na hranu) a koji nam mogu reći koju hranu naš tijelo podnosi ili ne podnosi. Upravo nepodnošenje neke hrane nam se odražava na koži kao i drugim organima. Kako je koža naš najveći organ ona nam aknama, ekcemima, svrbeži, osipima, rozaceom, urtikarijama, nekim autoimunim bolestima kao što je psorijaza i ostalo, celulitom, upravo kaže što nam je činiti i promijeniti. Uz standardne laboratorijske testove otkriće ljudskog genoma omogućilo nam je ulazak u novu eru dermokozmetike zvanu genokozmetika koja se razvija u smjeru personalizirane kozmetike, a povezana je sa personaliziranom prehranom. Personalizacija omogućava genetsko testiranje kako bi se na temelju rezultata kreirali kozmetički preparati koji najbolje odgovaraju vašem genetskom tipu po sastavu i koncentraciji, te naravno i učinkovitosti nakon primjene. Dakle, osim na unos vitamina, minerala, ciljanih namirnica koje su individualno prilagođene, jako je važno paziti na hidriranost našeg organizma, a na taj način i kože kao našeg najvećeg organa. Voda je u našem tijelu glavni kemijski sastojak i čini oko 60-70 posto tjelesne težine. Ona ispire toksine iz vitalnih organa te prenosi hranjive tvari do naših stanica. Nedostatak vode može dovesti do dehidracije, a nemamo li dovoljno vode u našem tijelu ono ne može obavljati normalne funkcije.

Izvor: Profimedia

 Unos neprilagođenih namirnica sa vitaminsko-mineralnim deficitom, nedovoljan unos tekućine, kroz dulji period nagomilani stres, pušenje i alkohol mogu imati negativne posljedice na kožu te dovesti do raznih kroničnih stanja. Stoga je jako važno osluškivati svoj organizam i često kontrolirati svoju kožu, kako prehranom tako i najnovijim testovima današnjice.

Autorica teksta, dr. sc. Mirela Marić, mag. nutricionizma diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studij Prehrambene tehnologije, smjer Nutricionizam, a doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu s temom “Procjena alergijskoga potencijala voća i povrća u funkciji proizvodnih procesa”. Od 2004. zaposlena je u Poliklinici Aviva i radi kao Voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine.

Najčitanije

Najnovije