Intendantica zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta Dubravka Vrgoč otkrila nam je koje kulturne poslastice pripremaju za novu sezonu, ali i kako u teatru izgleda ‘novo normalno’. Ljubitelji kazališne umjetnosti uživat će u pregršt predstava Drame, Baleta i Opere, a od 31. kolovoza u ponudi je nekoliko zanimljivih pretplatnih programa.

Story: Prošla sezona bila je specifična zbog pandemije uzrokovane koronavirusom. Kako biste je opisali?

Prošla sezona svakako je bila jedinstvena u povijesti svjetskog kazališta i iznimno traumatična. Nikada se dosad nisu zatvorila sva kazališta u gotovo istom trenutku. Doista, nitko nije mogao predvidjeti takvu kataklizmu, stoga nas nitko nije mogao ni uputiti što da radimo i kako da se postavimo u toj situaciji. Sva su svjetska kazališta na neki način bila izgubljena ne znajući kako reagirati, odnosno kako spasiti umjetnike i kazalište. S obzirom na našu tada dobru epidemiološku situaciju, bili smo jedno od prvih europskih, pa i svjetskih kazališta koje je ponovno otvoreno krajem svibnja. Jako sam ponosna što smo uspjeli nastaviti sezonu, izvoditi predstave u teatru i izvan njega, na pozornici ispred zgrade HNK gdje se tijekom lipnja održavao program Ljetne večeri HNK, što smo u tom razdoblju imali i premijernu izvedbu ‘Kafke na plaži’ Harukija Murakamija te što smo s dvije naše predstave gostovali na Hvarskom ljetu i Dubrovačkim ljetnim igrama. To nije malo, s obzirom na to da su ostala europska kazališta ostala zatvorena.

'U ovoj je situaciji važno biti fleksibilan'
Mara Bratoš 


Story: Što HNK priprema za novu sezonu?

Sezonu 2020./2021. osmislili smo vjerujući kako nam upravo teatar u ovim nesigurnim vremenima možda i ponajviše može pomoći, i to podjednako gledateljima i umjetnicima. Kazalište se mora prilagođavati i vremenu i prostoru u kojem nastaje. U Drami smo već potkraj lipnja predstavili Murakamijev hit ‘Kafka na žalu’ u režiji Ivice Buljana, koji će sredinom rujna biti i premijerno izveden. Riječ je o pomalo neobičnoj melodramatskoj izvedbi koja govori o ljubavi i gubicima i u kojoj se prošlost može ispraviti, a smrt nije određena strahom od vječnog odlaska. Nastavljamo sa scenskim adaptacijama velikih romana pa ćemo krajem godine izvesti kultno djelo Elene Ferrante ‘Genijalna prijateljica’. Do kraja sezone premijerno ćemo izvesti i remek-djelo ruskoga klasika Nikolaja Vasiljeviča Gogolja ‘Revizor’ u režiji istaknutoga kazališnog umjetnika Sergeja Potapova, kojeg su gledatelji prošle godine imali priliku upoznati u Zagrebu tijekom festivala Sanktpetersburške sezone. U scenskom prostoru tonskog studija HNK predstavit će se autorski projekt Ivora Martinića ‘Jackpot’. U idućoj sezoni bit će praizveden i pobjednički tekst, najbolji od 166 pristiglih na Natječaj za otkup suvremenog dramskog teksta. Opernu sezonu otvorit će Bizetova ‘Carmen’ u režiji Bernarda Arnauda. Zatim ćemo premijerno izvesti Offenbachov ‘Fantasio’, koprodukciju na kojoj s nama surađuju Opéra Comique, Grand Théâtre de Geneve, Opéra de Rouen i Opéra de Montpellier, ravnat će je Laurent Campellone, a režira je mladi francuski redatelj Thomas Jolly. U ožujku će biti premijerno izvedena ‘Smrt u Veneciji’ u režiji Ive van Hovea i koprodukciji s Operom iz Amsterdama. Nastavljajući suradnju s Muzičkim biennaleom Zagreb praizvest ćemo i suvremeno operno djelo ‘Posljednji intermezzo’ Berislava Šipuša. Premijeru baleta ‘Ponos i predrasude’, klasika Jane Austen, u koreografiji Lea Mujića planiramo za studeni, a drugu baletnu premijeru, ‘Giselle’, koreografirat će i režirati plesač i dugogodišnji ravnatelj španjolskoga Nacionalnog baleta José Carlos Martinez.

Story: Kako pandemija utječe na rad kazališta i realizaciju programa u novoj sezoni?

Pandemija utječe na rad kazališta i mijenja ga. No mi smo se nekako na to naviknuli. Umjesto 700 mjesta u gledalištu, sada ih zbog fizičke distance najviše možemo koristiti 250, mjeri se temperatura gledateljima i svim zaposlenicima, trudimo se poštovati sve mjere. Nadam se da ćemo program realizirati onako kako smo ga zacrtali. Odlučili smo se ponašati kao da je normalna sezona, a usput ćemo se prilagođavati. Najvažnije je biti fleksibilan i odlučivati ovisno o prilikama.

'U ovoj je situaciji važno biti fleksibilan'
Story Press 

Story: Nakon popuštanja epidemioloških mjera organizirali ste koncerte u zagrebačkim kvartovima, program ispred kazališta... Koliko vam je bitno da publika uvijek ima doticaj s HNK-om?

Otkada smo zatvorili kazalište, u jedno poslijepodne 12. ožujka, pred izvedbu 'Labuđeg jezera', neprestance sam smišljala akcije kako da kazalište ostane živo, točnije da se nastavi kontakt umjetnika s publikom. Naime, mi smo posljednjih sezona imali puno gledalište na svim našim predstavama i imali smo sjajan odnos s gledateljima koji smo gradili isključivo na povjerenju. Kako je taj odnos zabranom rada kazališta naprasno prekinut željela sam ga na bilo koji način što prije obnoviti. Tako je i nastala ideja o projektu HNK u vašem kvartu. Prvi koncert koji smo organizirali 4. svibnja na Zrinjevcu bio je iznimno emotivan, podjednako kod izvođača i gledatelja kojih je bilo malo, jer tada okupljanje gotovo nije bilo dopušteno, ali su oni ipak hrabro okružili Paviljon. Bilo je suza na svim stranama te iako je osjećaj teško opisati, sigurna sam da ću ga pamtiti do kraja života. Prepoznavali smo naše pretplatnike, ljude iz rizičnih skupina, naše vjerne gledatelje i svi smo bili jednako sretni što se teatar, barem u tom skromnom, limitiranom, obliku vratio. Nakon toga su uslijedili dvadesetominutni koncerti na platou Mamutice, u Martićevoj, Vrbanima, Trgu Franje Tuđmana... Broj gledatelja se neprestano povećavao i to gledatelja svih generacija, novih, starih.... Pa smo „produžili“ i nastavili pjevati po ostalim zagrebačkim kvartovima – od Ribnjaka, Trešnjevke, do Zapruđa i napokon 31. svibnja na Dan grada Zagreba održali završni koncert na Maksimiru. Projekt u kojem su pjevali naši proslavljeni solisti: Lana Kos, Dubravka Šeparović Mušović, Valentina Fijačko Kobić, Ivana Lazar, Tamara Felbinger Franetović, Ljubomir Puškarić, Ozren Bilušić, Stjepan Franetović, Davor Radić bio je posvećen gradu Zagrebu, odnosno osmišljen kao poklon njegovim građanima koji su u kratkom vremenu bili suočeni s dvije velike nesreće – potresom i korona virusom. Potom, kada nam je „nova“, tada bolja epidemiološka situacija dopustila, organizirali smo 'Ljetne večeri HNK' i to na pozornici ispred naše zgrade, pozivajući građane u naš kvart. Oni su se sjajno tom pozivu i odazvali. Započelo je s velikim koncertom za Dan državnosti na kojem je bio cijeli državni vrh i koji je na određeni način simbolizirao povratak kazališta u život, ali i čitavog društva, jer umjetnost je uvijek nešto što nadahnjuje, ali i oporavlja. A potom smo izveli desetak programa opernih, baletnih i dramskih prilagođenih prostoru pozornice na otvoreno, ali i ljetnoj opuštajućoj atmosferi u ranjenom gradu.

Story: Kakve ste programe osmislili za pretplatnike?

Publika će i ove sezone moći uživati u različitim pretplatnim programima – od onih premijernih, preko opernih, dramskih, baletnih, popularnih.... Bit će to doista atraktivan program koji pretplatnicima omogućava njihovo mjesto u gledalištu i praćenje predstava po bitno smanjenim cijenama ulaznica. No, svim starim pretplatnicima, budući da nisu mogli odgledati sve predstave, bit će umanjeni iznos za prošlogodišnju pretplatu. Pretplatu započinjemo prodavati 31. kolovoza i veselimo se ponovnom susretu s našom tradicionalnom, ali i novom publikom.