Dnevne potrebe za magnezijem su oko 300 do 400 mg i danas je na najboljem putu da postane najznačajniji mineral našeg vremena. Više od 300 vitalnih enzimatskih staničnih reakcija izravno ovisi o unosu i količini magnezija. Posljednja otkrića pokazuju da je on i ključni mineral koji može spasiti srce od zatajenja i ne dovesti do bolesti srca. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju više od 50 posto smrtnosti ili su prvi uzrok smrtnosti u području razvijenog svijeta. Bolesti srca više su od i jedne vrste bolesti povezane s prehranom. Prehrana uvelike utječe na zdravlje srčanog mišića na način da djeluje na zdravlje krvnih žila i normalnog krvnog tlaka.

Magnezij - čuvar našeg srca
Shutterstock 


Dobro je poznato da je zapadnjački način prehrane u kojem prevladavaju zasićene masti, aditivi, slatkiši, poguban za zdravlje krvnih žila, a time i srca. Stil života prepun stresa i loših navika, nekvalitetna prehrana, bolest i drugi čimbenici utječu na elastičnost krvnih žila. Prirodna elastičnost žila smanjuje se i kako starimo. S vremenom dolazi do pojave ateroskleroze, promjer arterije se smanjuje i manja je količina krvi koja kroz nju prolazi, a samim tim smanjuje se i opskrba organa kisikom. Ateroskleroza je najčešći uzročnik infarkta srca, tromboze i cerebralnih krvarenja, a ova opaka bolest nema rane simptome koji bi je precizno okarakterizirali. Simptomi se pojavljuju tek kada dođe do kritičnog suženja krvne žile. Magnezij se u ovom slučaju nudi kao pravovremeno rješenje koje pomaže vratiti krvnim žilama prirodnu elastičnost. Važna je i njegova uloga u regulaciji krvnog tlaka, a dokazano je da djeluje i kao protuupalno sredstvo.
Potrebno je spriječiti probleme sa srcem prije pojave ateroskleroze, živjeti zdravije i kvalitetnije, uz unos prirodnog magnezija u organizam. Magnezij sudjeluje i u više od 300 enzimatskih sistema uključujući Krebsov ciklus, proces glikolize, sintezu proteina, nukleinskih kiselina... Važan je za neuromuskularni prijenos podražaja, mineralizaciju kostiju te djelovanje paratireoidnog hormona. Sudjeluje u stvaranju ATP, tj. Energije, u procesima koagulacije i transpotu glukoze u stanicu.

Na nedostatak magnezija općenito ukazuju:


- grčevi i bolovi u mišićima
- usporenost
- nesanica
- glavobolja
- vrtoglavice
- emotivna preosjetljivost
- nervoza
- uznemirenost

Većina namirnica ne sadrži dovoljno magnezija te je redovitom prehranom vrlo teško zadovoljiti dnevne potrebe za tim mineralom. Neka vaša prehrana bude raznovrsna, a potrudite se da jedete što više žitarica (integralni kruh i riža), soje, mahunarki, zelenog povrća, sjemenki, jezgričastog voća (orasi, bademi i lješnjaci) i banana, morsku sol, avokado i luk, tamnu čokoladu, mlijeko u prahu. Preporučenu dnevnu dozu treba povećavati tijekom rasta, trudnoće i dojenja ili ako se intenzivno bavite nekom tjelesnom aktivnošću. Najbolja kombinacija za unos magnezija i kalcija je 1:2 u istom obroku kako bi se što bolje iskoristio u organizmu. Osim suplemenata, magnezij možemo nadoknaditi konzumiranjem mineralnih voda (u kojima ima i kalcija) ili, jednostavno, pravilnom prehranom.

Magnezij - čuvar našeg srca
Shutterstock 

Najvažnija uloga Magnezija u orgamizmu je da doprinosi:


 Smanjenju umora
 Normalnoj funkciji mišića
 Normalnom funkcioniranju živčanog sustava

Predoziranje magnezijem ne predstavlja razlog za bojazan kod zdravih osoba s normalnom funkcijom bubrega, jer se on polagano resorbira, a njegov se višak ravnomjerno izlučuje mokraćom i stolicom. U tijelu čovjeka nalazi se od 20 do 30g magnezija; od toga najveći dio je u kostima i mišićima, u krvnoj plazmi, živcima i u stanicama. Kosti ga, uz kalcij i fosfor, koriste kako bi bile čvršće i gušće, sprečava osteoporozu, a pomaže u radu mišića. Pomaže protiv migrena, kljenuti srca, dijabetesa, celijakije, glaukoma, jer snižava krvni tlak, i još mnogih boljki. Magnezij zajedno s kalcijem regulira rad mišića. Ako zbog manjka magnezija prevlada kalcij to će rezultirati stezanjem mišića. Magnezij štiti stanice od povreda te sprečava poremećaje srčanog ritma i sprečava zgrušavanje trombocita. Dodatna suplementacija prehrane magnezijem stoga se preporučuje kod prevencije srčanih oboljenja i ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, živčane napetosti, razdražljivosti i nemira, poremećaja spavanja, trudnoće i dojenja, te za prevenciju migrene. Potrebe za magnezijem ovise o nizu faktora kao što su zdravstveno stanje čovjeka, starost, sastav hrane, konzumiranje alkohola, stres, trudnoća i dojenje i ostalo…

Magnezij - čuvar našeg srca
Mirela Marić, Storypress