Ništa nas ne boli više od gledanja našeg mališana koji postaje plijen virusa. Ljudski je imunološki sustav zadužen za detekciju neprijateljskih mikroba ili virusa koji dospiju u organizam. Zbog toga mora stvoriti posebne tvari – antitijela i stanice imunološke zaštite koji pomažu u neutraliziranju aktivnosti uzročnika bolesti i zapamtiti infekciju do koje je došlo u organizmu. I za razliku od odraslih čiji je imunosni sustav već upoznat s mnogim bolestima i sposoban se brzo aktivirati i uništiti virus, djeca nemaju potrebnu “bazu podataka” za suzbijanje bolesti, pa oni češće obolijevaju – u prosjeku do šest puta godišnje. Evo koja pravila treba slijediti kako biste ojačali djetetov imunitet...
Život pod 'staklenim zvonom'
Odrastanje pod “staklenim zvonom” često završava djetetovom izolacijom iz prirodne okoline, što nije preporučljivo. Dijete možda neće biti toliko često bolesno, ali – jednom kad se razboli - teže će se suprotstaviti mikrobima.Također, dijete koje živi u prečistom (sterilnom) prostoru s vremenom postaje osjetljivije na bolesti. Razlog tome je nemogućnost izgradnje imuniteta koji se jača tako što je pomalo izložen bacilima protiv kojih se onda polako sve bolje uspijeva boriti.
Važnost boravka na otvorenom
Većina znanstvenika slažu se u tome da krivac za učestalost prehlade i gripe baš u zimskim mjesecima nije hladnoća već činjenica da ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak suši sluznicu dišnih putova pa ona više nije u stanju uništavati potencijalne napadače. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira pojačanim lučenjem sekreta, čime se pojačava učinak čišćenja nosa. I kretanje ubrzava disanje, a time i čišćenje dišnih puteva. Dakle, krećite se i što više vremena provodite na otvorenom! Krećite se, jer dok mirno sjedite zrak se izmjenjuje u tek jednoj trećini pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak, što pogoduje razvoju bolesti. Fizička aktivnost potiče disanje - punim plućima. Osim toga, svjež zrak i vitamin D potrebni su svakoj stanici u tijelu za izgradnju imuniteta.
Uloga hrane nije precijenjena
Hrana! Toliko o njoj pričamo da mnogi banaliziraju njezinu ulogu. No, još je davno Hipokrat rekao kako je hrana lijek, a to će potvrditi i liječnici suvremenog doba.
Za jakost imunosnog sustava osobito je važna prehrana bogata cinkom, vitaminom C i vitaminom E – upravo će ove skupine namirnica dati snažan antioksidativan odgovor i pomoći i najmlađima u obrani od virusa
Transmasti (to je ono kad na proizvodu piše hidratizirane biljne masti) uništavaju strukturu i integritet stanice, pa tako i onih imunosnog sustava. No postoje i dobre masti koje imaju i pozitivnu ulogu u podršci imunosnom sustavu i općem zdravlju. Konzumiraju li vaša djeca 'dobre' masti iz biljnih izvora omega-3 i jednostruko nezasićene masne kiseline (laneno, maslinovo ulje, avokado, orasi, bademi, chia sjemenke) u kombinaciji s plavom ribom (skuša, srdela, inćuni i losos), one će osnažiti njihov imunitet.
Koristan je i unos bjelančevina iz krtog mesa, ribe, bjelanca, nemasnih mliječnih proizvoda i mahunarki omogućuje unos za život nužnih aminokiselina. Bez njih nema ni enzima, ni imunotijela koji drže imunitet 'na okupu'.
Odabir ugljikohidrata treba se temeljiti na sezonskom raznobojnom povrću i voću bogatom vlaknima, antioksidansima, vitaminima i mineralima, no ne i na krumpiru, tjestenini, kruhu, pecivima bogatim škrobom i jednostavnim šećerima te umjetnim dodacima. Ako djeca prečesto konzumiraju slatke napitke, kolače, slatke namaze..., valja znati kako se akutni padovi imuniteta nerijetko događaju upravo nakon konzumacije takve hrane. Naime, imunosni sustav povezan je s ulogom inzulina i naglim porastom glukoze (šećera) u krvi i svako 'nakrcavanje' jednostavnim šećerima rezultira padom imuniteta.
Pametni 'pomagači'
Dječji imunosni sustav uvijek treba potporu, a posebice u rizičnim razdobljima, tj. tijekom sezone viroza i prehlada, u vrijeme povratka u školske klupe ili kad nastupe prvi znakovi bolesti. Također, za djecu koja češće boluju od ponavljajućih bolesti, poput prehlade, kašlja, upale uha…, dodaci prehrani od iznimne su važnosti.
MARSOVCI PROimun DEFEND sirup može se primjenjivati već od treće godine djetetova života i to upravo za dugoročnu podršku imunitetu prije ili u tim rizičnim razdobljima. Njegova je moć u sinergiji vitamina C, ekstrakta crne bazge i šipka, rutina te beta glukana.
Echinacea je tradicionalna biljka koja pomaže funkcije imunološkog i gornjeg dišnog sustava. MARSOVCI Gummi echinacea ukusni su gumeni bomboni koji sadrže vitamine i minerale za imunitet i energiju, te ekstrakt echinacee, a zbog svoje praktičnosti i forme u obliku omiljenih dječjih slatkiša, mališani će ih obožavati. Svi znamo koliko je ponekad teško natjerati dijete da uzme neki pripravak – zahvaljujući sinergiji echinacee, vitamin B, C, E i cinka te folnoj kiselini - ovaj ‘bombon’ s okusom trešnje i jagode zaštitit će djecu od oksidativnog stresa, osnažiti ih za borbu protiv virusa te smanjiti umor i iscrpljenost.
Dojenje – zlatni standard
Kolostrum prisutan u majčinom mlijeku smatra se zlatnim standardom u izgradnji djetetovog imuniteta. Studije su pokazale da bebe koje su dojene najmanje šest mjeseci imaju bolje razvijen imunološki sustav te su manje sklone infekcijama i alergijama.
Zdrava crijeva
Zdravlje crijeva presudno je za dobar probavni sustav, gdje nastaje većina svih infekcija. Hrana bogata probioticima jača crijevni trakt i pomaže rast dobrih bakterija. Jogurt je sjajan način za uključivanje probiotika u obiteljsku svakodnevnu prehranu. Za dojenčad se jogurt može dodati u pasirano voće. Kada bi crijeva mogla odabrati svoja najdraža jela, među deset najomiljenijih sigurno bi se našli kefir, jogurt i kiseli kupus. Te namirnice crijeva, naime, opskrbljuju mliječno-kiselim bakterijama, koje su zadužene za održavanje ravnoteže crijevne flore. Posebne bakterijske kulture kao što su laktobacili ili bifidobakterije sadržane u probiotičkom jogurtu čak i ciljano pomažu u borbi protiv uzročnika bolesti, zatvora ili upala.
Spavanje
Većini djece treba najmanje deset sati neprekidnog sna. Veza između kvalitetnog sna i snažnog imuniteta već je dokazana nizom istraživanja, a razlog je uvijek isti – ako ne spavamo, tijelo nema priliku regenerirati se, zbog čega slabi. Dobar san bitan je i za proizvodnju hormona rasta, koji se najviše oslobađa upravo tijekom spavanja.
*Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom STADA Hrvatska.
