Održivost i očuvanje okoliša danas su najčešće spominjani termini na globalnoj razini, a odnose se na sve ono što činimo svakodnevno kako bismo 'ozdravili' Zemlju i zaštitili ju od zagađenja. Posljednjih godina sve je više zemalja i tvrtki koje razmišljaju 'zeleno', pa podaci kažu kako se čak trećina globalno proizvedene energije danas povezuje s obnovljivim izvorima.
Čini se da su se ljudi probudili po pitanju 'zelenog'! I firme su ljudi, tako da možda ipak ima nade za našu Zemljicu. O globalnom zatopljavanju se užasno priča, jako se malo zapravo radi, no postajemo osvješteniji po tom pitanju.
Nije ni čudo što nam toliko sporo ide uz lobiranje naftnih, plinskih i ostalih kompanija koje zarađuju na ugljenu i fosilnim gorivima. Nadamo se da je djelovanjem osvještenih ljudi i tvrtki svijet bliže tome da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zatopljavanja goreg od 2 stupnja Celzijevih.
Nikako da se zaustavi na 1,5 Celzijevaca, a kako sad stvari stoje, optmistično gledano, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C.
Mora diljem svijeta porast će za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjek, a što se Hrvatske tiče, ako more zaista poraste za 9 metara, velik dio jadranske obale prestat će postojati, zaključuje se prema izvještaju PNAS-a (Proceedings of the National Acadamy of Sciences od the USA).
Ako more naraste samo metar ili dva, sve rive i većina gradskih jezgri na jadranskoj obali mogle bi biti poplavljene. Samo neke od lokacija su dio stare jezgre Splita i Riva, dolina Neretve, dubrovački Stari Grad i gradska luka, velik dio Zadra, Rijeka, Pula.
Zato, da bismo spriječili ovakve scenarije, trebali bismo koristiti Sunce kao neiscrpan izvor, a fotonaponske elektrane jedan od najelegantnijih načina proizvodnje električne energije.
Sunce – čista energija koja čuva planet
Sunce je od pamtivijeka bilo 'sredstvo' za dobivanje energije. Od vatre, preko drevnih Kineza i Grka koji su otkrili da zakrivljena ogledala mogu koncentrirati Sunčeve zrake na bilo čemu zapaljivom i izazvati plamen, do solarnog parnog stroja ili Einsteinove teorije relativnosti i fotoelektičnog efekta..., povijest je puna primjera korištenja energije Sunca. Posljednjih godina, svjesni važnosti smanjenja emisije ugljikova dioksida, globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, sve se više okrećemo obnovljivim izvorima energije, a jedan od najvažnijih je i Sunce, jer je 'čisto', bez njegove energije ne možemo ostati, može se koristiti svaki dan i u svim dijelovima svijeta.
Ovaj održivi trend slijedi i HEP koji će do 2030. povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje, a sve zahvaljujući vlastitim 'zelenim projektima' kojih je u ovom trenutku, u različitim fazama razvoja, 50-ak.
Do 2030. HEP planira dobiti 1.500 MW nove snage, od čega čak 700 MW iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana
Naime, sukladno misiji Europske unije i Zelenom planu prema kojem će do 2050. godine Europa biti prvi klimatski neutralan kontinent, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi također se opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu. HEP-ov obnovljivi scenarij temelji se na četiri glavna segmenta.
Prvi segment čini revitalizacija hidroelektrana; u koje će HEP do 2030. uložiti 3,6 milijardi kuna. Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, gdje je najvažniji projekt dogradnja hidroenergetskog sustava Senj. Slijedeći stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. Sve važniji segment, izgradnja je i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Investicijski ciklus u sunčane elektrane (SE) pokrenut je početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. U rujnu prošle godine u rad je puštena Sunčana elektrana Vis, priključne snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima, a u pokusnom radu su elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri. Pred završetkom izgradnje su elektrane kod Stankovaca i Obrovca, koja će s priključnom snagom od 7,35 MW biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, a tijekom ove godine proradit će i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore. U izgradnji je i sunčana elektrana Cres kod Orleca snage 6,5 MW. Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna.
Tome treba dodati i 11 elektrana ukupne snage 120 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Europskog zelenog plana.
U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije. Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti oko 520 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW, vrijednu 500 milijuna kuna. Vjetroelektrana Korlat je u probnom radu, proizvodi električnu energiju te je u očekivanju uporabne dozvole. U tijeku je i razvoj nekoliko drugih projekata vjetroelektrana.
Prva sunčana elektrana na hrvatskim otocima
HEP-ova sunčana elektrana Vis, puštena u rad u rujnu 2020. godine, prva je sunčana elektrana na hrvatskim otocima. Time je otok Vis dobio vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.
Ova elektrana snage 3,5 MW godišnje će proizvoditi oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1.600 kućanstava. Uz sunčanu elektranu Vis instalirat će se i baterijski spremnik snage 1 MW i kapaciteta 1,44 MWh, prvi takve veličine u Hrvatskoj. Baterijski spremnik će se koristiti za pružanje usluga uravnoteženja elektroenergetskog sustava te u svrhu očuvanja stabilnosti mreže na otoku. Izgradnjom sunčanih elektrana i pratećih baterijskih spremnika, jačanjem elektroenergetske mreže, uključujući zamjenu i izgradnju podmorskih kabela te postavljanjem punionica za električna vozila, HEP povećava sigurnost opskrbe i pomaže ostvarenju visokog stupnja energetske samodostatnosti hrvatskih otoka prema najvišim okolišnim standardima.
*Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.
