Za alergije se kaže se da su bolesti novoga doba. Neovisno o godinama, mnogi pate od sezonskih alergija prouzročenih cvjetanjem i peludi u proljeće, drugi su osjetljivi na određene sastojke iz kozmetičkih proizvoda, a postoji i cijeli popis hrane koja nekima zagorčava život, poput kikirikija, jagoda, oraha, mlijeka... Što je zapravo alergija? Riječ je o prekomjernoj reakciji organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili nekoliko njih, odnosno o alergenima. Riječ je o promijenjenoj imunosnoj reakciji organizma, a imunitet nam omogućava da živimo u okolini prepunoj bakterija, virusa i gljivica. Narušavanje imuniteta vodi u bolesti jer kada je imunosni sustav oslabljen, skloni smo infekcijama, ali kada je previše jak, odvijaju se nepotrebne reakcije - alergije. Zanimljivo je da posljednjih nekoliko desetljeća govorimo o porastu alergijskih bolesti, odnosno procjenjuje se da od nekog oblika alergijske reakcije boluje 15 do 25 posto populacije.
Poznato je da više alergičara živi u gradovima, a razloga je puno - od pretjerano sterilnih životnih uvjeta u kojima mnogi od malih nogu nemaju doticaj sa životinjama i prirodom do prevelike izloženosti alergenima u zatvorenom prostoru, poput grinja iz kućne prašine ili dlaka kućnih ljubimaca. Tu su i pretjerano čišćenje kemikalijama i naša težnja za previše čistim prostorom, što ne pridonosi fiziološkom sazrijevanju imunosnog sustava.
Alergijska reakcija može biti lokalna ili generalizirana: nos - svrbež i crvenilo, oči - alergijski konjunktivitis, koža - crvenilo i svrbež, poteškoće s probavnim sustavom, anafilaktički šok - što je najopasnija manifestacija alergijske reakcije s mogućim smrtnim ishodom. Neželjene alergijske reakcije dijagnosticiraju se spirometrijom te kožnim, krvnim i provokacijskim testovima. U liječenju alergija koriste se različite skupine lijekova - antihistaminici, kortikosteroidi, antikolinergici, kao i imunoterapija, odnosno hiposenzibilizacija, što je poseban oblik liječenja alergijske bolest primjenom tzv. alergenskih cjepiva, a to je jedini oblik liječenja koji mijenja imunološki tijek bolesti. Naposljetku, prevencija je najbolji način izbjegavanja bolesti, a kod alergija je nužno izbjegavati uzimanje određene namirnice, čak i u najmanjim količinama.
Osobe alergične na grinje iz prašine trebaju smanjiti mogućnost njihova nastanka u kući uklanjanjem tepiha, zastora, tapeciranog namještaja, pernatih prekrivača... Ako ste alergični na životinjsku dlaku, najbolje je da ljubimac ne živi s vama u istom prostoru. Osobe osjetljive na pelud trebaju pratiti kalendar cvjetanja, a najčešći su uzročnici alergija pelud breze sredinom ožujka, hrasta u svibnju te trava u travnju i svibnju. U svakom slučaju, i ovom se problemu može doskočiti, naravno, uz prevenciju i liječničku pomoć.
