Kad se i nakon određenog vremena i višestruke smjene generacija nečija vrijednost iznova potvrđuje, onda s pravom možemo kazati da je riječ o klasiku. Kad su filmovi u pitanju, klasici domaće produkcije poput filmova Maratonci trče počasni krug, Ko to tamo peva, Kapetan Mikula Mali..., koje ovog ljeta imamo priliku gledati na Klasik TV-u, zaslužni su za neke od najinspirativnijih i najljepših rečenica ikad izgovorenih. 'Umro deda Pantelija', 'I tata bi sine!', 'Svakoga dana, u svakom pogledu sve više napredujem' ili “Ko ne voli karanfile, ne treba ni da živi”, samo su neke od tih kultnih rečenica koje – premda rođeni i desetljećima nakon njihova nastajanja – mladi danas rado ponavljaju. Premda nerijetko ne razumiju ni kontekst ni prilike vremena u kojem su nastali, premda se tim okolnostima nerijetko i čude, mladi obožavaju priču, glumački talent, lucidni scenarij, neponovljivu glazbu i sve drugo što se veže uz filmske klasike i njihov kultni status.
'Za film kojeg smatramo klasikom presudno je to da je prošao provjeru vremena. Trenutni dojam gledatelja, odnosno percepcija kritike, a kasnije i filmologa, nužno se mijenja pa, tako neki filmovi koji su na početku bili mlako prihvaćeni, iz ovog ili onog razloga, danas su neupitni klasici. Naravno, puno je veći broj onih filmova koji su u trenutku prvog prikazivanja slavljeni, a da bi danas praktički bili zaboravljeni. Sa sadržajne i izvedbene strane klasici su filmovi koji su utjecali na film kao umjetnost, odnosno medij i koji su oblikovali percepciju javnosti, odnosno obilježili pojedino razdoblje, odnosno filmski rod, žanr ili pojedino filmsko izražajno sredstvo', kaže filmski kritičar Hrvoje Pukšec, glavni urednik mrežnih stranica Hrvatskog društva filmskih kritičara.
U javnosti često možemo čuti da su neki filmovi kultni ili da su klasici. Hrvoje pojašnjava kako je razlika između klasika i kultnog filma ponekad prilično proizvoljna, pogotovo kod gledatelja.
'Kod nas koji se filmom bavimo profesionalno kod opisa kultnih filmova najviše se koristi riječ "sljedba". Filmovi koji odmah po prvoj projekciji, a često tek nekoliko godina, pa čak i desetljeće kasnije, prikupe značajnu, do fanatizma odanu sljedbu obožavatelja, mogu se smatrati kultnim filmovima. David Lynch bi bio jedan od filmskih autora koji gotovo bez greške snimaju kultne filmove ili serije. Ono što je također važno naglasiti jest da ponekad dođe i do preklapanja kategorije klasika i kultnog filma – Balkanski špijun Dušana Kovačevića sjajan je primjer za to', kaže Pukšec, koji je oduševljen izborom filmskih klasika koje čitavo ljeto svojim gledateljima 'servira' Klasik TV. Iako mu, kako kaže, nije nimalo lako odlučiti koji su njegovi favoriti, bira ipak Šijanove filmove.
'Ko to tamo peva, Maratonci trče počasni krug i Davitelj protiv davitelja neupitni su klasici jugoslavenske, odnosno srpske kinematografije i malo je reći kultni filmovi. Filmovi poput nabrojanih Šijanovih su oni koji su definirali tadašnju kinematografiju, ali su sadržajno i izvedbeno aktualni i dan danas', kaže Pukšec.
Često čujemo i komentar kako u moderno vrijeme više nema filmova, glazbe i sl. koji će se pamtiti i ostati generacijama u naslijeđe, no Hrvoje kaže kako ne bi bio toliki pesimist, jer je filmska umjetnost vrlo živa, zanimljiva i otporna te se svake godine pojavi po nekoliko filmova koji bez daljnjega imaju potencijal da postanu kultni filmovi, odnosno klasici.
'Problem nastaje u tome gdje se takvi filmovi trebaju potražiti. Naime, kina danas nemaju utjecaj kakav su nekada imala. Danas se film može pogledati u kinu, na televizoru, na računalu, na mobitelu, uz pomoć igrače konzole, ove ili one aplikacije ili internetske stranice. Film je sveprisutan, ima ga više no ikada i možda je u džungli naslova teško pronaći one najistaknutije. Svejedno, u kina su i prije pandemije, a sada je to još i izraženije, najvrjedniji filmovi po mojem sudu dolazili samo iznimno, primjerice putem filmskih festivala. Redovan kino repertoar više niti ne glumi da prikazuje najuspjelije filmove. Kina danas prikazuju najlukrativnije filmove i to je velika razlika', smatra ovaj filmski kritičar te navodi još jednu činjenicu koja ne ide u prilog suvremenom filmu.
'Da ne bih zvučao poput noja koji progovara iz svoje rupe u pijesku – film je od početka milenija ozbiljno počeo gubiti na privlačnosti, a razlog za to su video igre. One su danas najvažnija karika industrije zabave, a samim time u svoju produkciju privlače i najtalentiranije (posebice scenarističke) autore. I klasici i kultni filmovi se snimaju i dan danas, ali možda nije stvar u njima, već u nama koji smo zasićeni svim tim filmovima, serijama, igrama, romanima i albumima. Danas se puno teže probiti kroz sadržajno obilje, smatra Hrvoje. No zato je još vrjednije prisjetiti se nekih 'filmskih uradaka' koji će nas vratiti u neko davno vrijeme. Ljepota jednostavnosti novi je trend, a u ove vruće, ljetne dane nema boljeg načina opuštanja od 'klasičnog', uz super film na televizoru.
Stvoren kao mjesto susreta regionalnog filma, Klasik TV jedinstven je kabelski/IPTV kanal koji emitira igrane, duge, kratke, animirane, dokumentarne filmove i serije 24/7 – sve domaće – s ciljem promocije i popularizacije domaćeg, regionalnog filma. Tijekom srpnja čekaju nas brojne filmske poslastice: premijerno će biti prikazana četvrta i peta sezona serije "Bela lađa", priča o biznismenu i predsjedniku stranke Stranka zdravog razuma, koju financira njegov "rođak po babi“; potom slijedi i vikend sa Slobodanom Šijanom i legendarni klasici 'Maratonci trče počasni krug', 'Ko to tamo peva', 'Davitelj protiv davitelja', a tu su još i Partizanska eskadrila, Ludi dani, Vuk samotnjak, Braća po materi, Bure baruta, Šest dana juna i Sumnjivo lice. Uživajte u ljetu uz filmske klasike!
*Sadržaj nastao u suradnji s Klasik TV-om.
