OAZA USRED VELEGRADA Prošetali smo zadnjim ostatkom divljine u Zagrebu!

Zadnji ostatak divljine u Zagrebu! Tako – jednostavno, a opet slikovito – područje na kojem se nalazimo i otkud kreće naša 'avantura' opisuje mag.biol.exp.Tomislav Hudina, voditelj Programa za botaniku i staništa Udruge Biom, organizacije koja se bavi očuvanjem prirodne bioraznolikosti, prije svega ptica, ali i drugih divljih životinja i biljnog svijeta. Nalazimo se nadomak močvare, u blizini Toplane na zagrebačkoj Savici, pet kilometara od središta grada i tek par minuta hoda od urbane sredine s golemim zgradama, a sve je opet tako tiho, mirno, nestvarno... Na ovom području, veličine otprilike 80 hektara, obitava – kaže nam Tomislav – više od 150 vrsta ptica, što je gotovo polovica ukupne hrvatske ornitofaune. Udruga Biom, u zadnje je dvije godine, u suradnji s Gradom Zagrebom i Javnom ustanovom Maksimir te još dvije udruge, organizirala više od 20 promatranja ptica za građane na Savici.

'U jezerima ima nekoliko vrsta riba, no ona se, na zadovoljstvo ribiča koji se ovdje okupljaju, i poribljavaju. No ima i malih, divljih vrsta riba koje ribičima nisu interesantne, ali su zanimljive iz pogleda zaštite prirode. Ovdje ima i žaba, vodozemaca, gmazova, zmija.., ali prije svega ptica, koje na Savici sa zanimanjem promatraju roditelji s djecom, umirovljenici, profesori, biciklisti koji se dolaze rekreirati u miru netaknute prirode.... Osim na Savici, promatranje ptica organiziramo i u Maksimiru, na Tuškancu, Bundeku, Jarunu, u Botaničkom vrtu, u Jelenovcu... Objavimo poziv na našim mrežnim i društvenim stranicama i uvijek se iznenadimo koliki je interes građana', kaže Tomislav.

Savicom upravlja Javna ustanova Maksimir, koja upravlja i ostalim zaštićenim područjima na području Zagreba. Osim dobro poznatog Maksimira, Tomislav spominje i zaštićene suhe travnjake na području Čučerja, gdje se nalazi jedno od rijetkih preostalih nalazišta biljke velika šumarica u Hrvatskoj.
'Ova kritično ugrožena biljka u Hrvatskoj rasprostranjena je na svega nekoliko lokaliteta, a Zagrepčani su počašćeni što je jedan od njih i na području Zagreba, no to je
samo dio prirodnog blaga Zagreba, kojeg je važno očuvati od devastacije', kaže Tomislav napominjući kako je baš zbog tih činjenica važno imati plan upravljanja, koji se za Savicu baš radi u suradnji sa Sportsko-ribolovnim društvom koje djeluje na ovom području, ali i ostalim dionicima. Naime, dok pričamo, na Savici upravo traje druga dionička radionica, gdje se okupljaju ljudi koji imaju što reći o ovom kraju.
'Plan je zadržati divljinu, ali opet, zato se zovu dioničke radionice, jer želimo okupiti sve koji su na bilo koji način zainteresirani za to područje. Želimo da dođu građani, da čujemo što oni misle; važno je čuti ribiče koji će kazati kako oni vide ovo područje, a onda i struku, biologe i ekologe, koji, naravno, žele da Savica ostane što više divlja, da se ne rade novi putevi, da se bukom i na druge načine ne uznemiruju životinje... Cilj je napraviti plan upravljanja ovim područjem, koji će biti uključiv, ali na način da se očuva ovaj komadič divljine u centru velegrada', kaže Tomislav i apostrofira problem ilegalnih odlagališta kao jedan od učestalijih.
'Vi možete postavljati rampe, kamere i betonske blokove, ali to neke neće spriječiti u devastaciji smećem. No na Savici je još situacija podnošljiva u usporedbi s, primjerice, obližnjom Rugvicom, gdje građani navažaju ogromne količine smeća, građevinskog otpada, starih ormara, odjeće... Na Savici su puno češće prisutni ljudi kojima je stalo do ovog područja i koji brinu o tome da se ne zagađuje. Prije svih su to ribiči koji redovito organiziraju akcije čišćenja otpada; 356 dana u godinu uvijek je netko od njih tu', kaže Tomislav.

Značajnim krajobrazom Savica je proglašena 1991., a biološku vrijednost prije svega dokazuje velika brojnost i raznolikost ptica koje ovdje obitavaju. Bujni šumarci i otvorene vodene površine bogate ribom, kukcima i vodenom vegetacijom predstavljaju idealna hranilišta, odmorišta i gnjezdilišta za ptice. HEP je 2004. s nadležnim tijelom za zaštitu prirode potpisao Sporazum o suradnji pri provođenju mjera zaštićene vrste bijele rode. U skladu s uputama Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, radnici HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. izrađuju i postavljaju nosače za gnijezda, čime se smanjuje mogućnost zapaljenja gnijezda uslijed djelovanja električnog luka, kao i stradavanja roda od električnog udara. Također, u svim distribucijskim područjima HEP ODS-a provodi se prstenovanje roda u cilju praćenja populacije tako da HEP ODS ustupa ornitolozima potrebnu opremu, poput hidraulične košare.

Inače, područje Savice nije jedino gdje HEP svojim djelovanjem doprinosi zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti. Tako su sve tri njihove hidroelektrane na rijeci Dravi – u Varaždinu, Čakovcu i Dubravi – prepoznate kao međunarodno važna područja za ptice. U akumulacijskom jezeru HE Varaždin izgrađen je tako otok za gniježđenje ptica, u čijoj je realizaciji sudjelovala i Udruga BIOM, potom su financirali poribljavanje pastrvama, smuđem, štukom i šaranom; kontinuirano se prati kvaliteta vode na područjima mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinki riba i vodozemaca; ručno se kose livade na području dravskih hidroelektrana radi očuvanja ugrožene biljke kebrač... I na vodotocima rijeke Krke na kojima se nalaze HEP-ove hidroelektrane, među kojima su i dvije najstarije, Jaruga i Miljacka, posebna se pažnja pridaje postizanju ravnoteže između zaštite okoliša i korištenja vode za proizvodnju električne energije.
Da je HEP više od struje i da brine o prirodi, potvrđuje i činjenica da su nacionalni Park Krka i hidroelektrane na Krki, kao i elektrane na Dravi, dio europske mreže NATURA 2000, ekološke mreže sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.

*Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.