Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Je li vaš grad pametan i što to točno znači?

Barcelona je proglašena najpametnijih gradom na svijetu. Otkrijte zbog čega i gdje smo mi u cijeloj priči

shutterstock_701838694 Izvor: Shutterstock

Mnogi gradovi svojom infrastrukturom više ne mogu pružiti kvalitetan život stanovnicima! Jednostavno nas je previše u urbanim sredinama, a s obzorom na to da se procjenjuje kako će do 2050. čak 70% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, nužno je provesti digitalnu transformaciju i stvoriti – pametne gradove. Što to točno znači? Da bi jedan grad bio pametan, nužni su uvođenje ICT tehnologije, internetsko povezivanje objekata, upotreba pametnih mreža, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje onečišćenja te inovativna rješenja.

Najčešće se radi o inovacijama koje građani brzo prihvaćaju, jer su jednostavne i poboljšavaju im kvalitetu života, poput plaćanje parkinga SMS-om ili pametnih klupa (koja imaju solarnu ploču putem koje se mogu puniti baterije pametnih uređaja), što smo u Hrvatskoj već prihvatili kao standard. No pametni grad znači i interaktivniju i odgovorniju gradsku upravu, pametniju prometnu mrežu, učinkovitije grijanje ili odvoz otpada... Ukratko, fokus vođenja takvog pametnog grada na građanima je i na njihovim potrebama, rastu gospodarstva i kvalitetnom upravljanju, odnosno optimalnom korištenju resursa.

 Izvor: Shutterstock

Barcelona je trenutačno najbolji 'pametni' grad na svijetu, jer ima 'otvorenu upravu', u kojoj građani aktivno sudjeluju i imaju mogućnost upravljati promjenama, a zaštita okoliša, upravljanje energijom, otpad... temelje se na modernim tehnologijama. Od pametne rasvjete (koja javlja kvar ili preko brojača prometa regulira jačinu rasvjete), preko pametnog parkinga (koji korisnicima javlja gdje je slobodno mjesto za parkiranje), do pametnog upravljanja otpadom i vodom, ovom gradu uštedi više od 70 milijuna dolara godišnje i otvara 47 tisuća novih radnih mjesta. I Beč, Kopenhagen i Stockholm pametnim su upravljanjem znatno smanjili potrošnju električne energije. Gdje je tu Hrvatska i koliko su naši gradovi pametni?

Zagreb, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Bjelovar i Vukovar gradovi su koji aktivno rade na svojoj infrastrukturi kako bi postali dio zajednice pametnih gradova. Primjerice, Rijeka je nedavno dobila nagradu 'Smart city' za nadzor prometa dronom i stvarno praćenje stanja na terenu; Dubrovnik uvodi pametni sustav za parkiranje, ali i aplikaciju koja prati kretanje ljudi po staroj gradskoj jezgri i tako prevenira gužve; projekt pametnog grada Vukovara četvorice gimnazijalaca proglašen je najboljim na svijetu, a uključuje pametni parking, javnu rasvjetu koja se automatski pali kad prođu šetači te pametni semafor koji sam zna kad treba upaliti crveno. Nadalje, svi smo čuli za pametne klupe mladog Solinjanina, Pula je projektom e-Vrtić pojednostavila upise u predškolske ustanove, a zahvaljujući aplikaciji 'Misli globalno, kupuj lokalno' u Vrgorcu je jednostavno kupiti proizvode domaćih poljoprivrednika...

I hrvatske tvrtke, među kojima stratešku ulogu ima HEP, aktivno doprinose nastanku pametnih gradova. Elektromobilnost, uvođenje naprednih mreža, optimizacija elektroenergetskog sustava, digitalizacija plinomjera, ali i razvoj HEP-ovih tehnologija u službi korisnika, poput prilagođavanja njihove internetske stranice slijepih i slabovidnim osobama, projekti su kojima ova energetska tvrtka doprinosi razvoju pametnih gradova.

HEP-ova ELEN punionica na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu
HEP-ova ELEN punionica na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu
Izvor: HEP

Ključnu komponentu pametnog grada čini i sektor prometa, odnosno njegova tranzicija prema elektromobilnosti, što je važan dio razvojne strategije HEP-a do 2030. godine. Da sve više hrvatskih građana razmišlja o elektromobilnosti, dokazuju i podaci da je u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj svaki šesti prodani automobil bio na električni ili hibridni pogon. Istodobno, HEP pod brendom ELEN na svim autocestama i drugim važnim cestovnim pravcima, uključujući i otoke, postavlja punionice za električne automobile. Njih 300 do sada je pušteno u rad, a korištenje je još uvijek besplatno.

Ugradnja naprednih brojila u stambenoj zgradi u Splitu
Ugradnja naprednih brojila u stambenoj zgradi u Splitu
Izvor: HEP

Trenutačno najveći IoT projekt u Hrvatskoj je digitalizacija plinomjera, koju provodi HEP Plin u Osijeku. Cilj je da se, uz primjenu pametnih uređaja, daljinski očitavaju plinomjeri i smanje troškovi terenskog očitavanja, ali i da s krajnjim korisnicima omogući uvid u realnu potrošnju, procjene troškova potrošnje, kao i analitiku podataka.

Jedan od strateški važnih 'pametnih' projekata je i Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža na području pet distribucijskih područja (Zagreb, Osijek, Split, Zadar i Dubrovnik). Projekt je sufinanciran iz fondova EU, a njime će se povećati učinkovitost distribucije električne energije, povećati broj korisnika s pristupom naprednoj mreži te stvoriti preduvjeti za daljnju integraciju obnovljivih izvora energije.

HEP ODS sudjeluje i u projektu ATTEST (Advanced Tools Towards cost-efficient decarbonisation of future reliable Energy Systems), čiji je cilj razvoj ICT platformi koje bi trebale pomoći boljoj optimizaciji elektroenergetskog sustava te istodobno omogućiti otklanjanje tehničkih prepreka u tranziciji postojećeg elektroenergetskog sustava prema sustavu s visokim udjelom obnovljivih izvora energije. U projektu sudjeluju tvrtke iz šest zemalja EU.

S 14 partnera diljem Europe, HEP ODS sudjeluje i u projektu FLEXIGRID, kojim se predlaže poboljšanje rada elektrodistribucijske mreže razvojem četiri hardverska rješenja: sekundarne trafostanice budućnosti, nove generacije pametnih brojila, zaštitom koja se bavi visokim udjelom obnovljivih izvora energije te višenamjenskim koncentratorom pod nazivom Energy Box. FLEXIGRID rješenja će se implementirati na četiri različite lokacije u Europi, uključujući i urbanu mrežu u gradu Zagrebu.

*Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.

Magazin

Royals