Što jedu oni koji mršave te kako pretili na pouzdan način mogu izgubiti 50 do 80% prekomjerne težine 

Pretilost je jedan od najvećih zdravstvenih problema suvremenog doba jer uzrokuje čitav niz tegoba koje smanjuju kvalitetu svakodnevice i skraćuju životni vijek. Debljina razara hormonalni sustav, prisiljava gušteraču, jetru i ostale organe da rade prekomjerno, uzrokuje čak 44% slučajeva dijabetesa tipa 2, povišeni krvni tlak i 41% određenih karcinoma. Na sve ove podatke, ali i alarmantnu činjenicu da će do kraja 2030. godine 50% populacije Europe biti pretilo, stručnjaci upozoravaju uoči Svjetskog dana debljine 4. ožujka. Misija Svjetskog dana debljine, ali i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se obilježava 16. ožujka, poboljšati je svjesnost o debljini kao ozbiljnoj bolesti, čijem liječenju tako treba i pristupiti.  S obzirom na najnovije podatke - da je za vrijeme Covid pandemije stanovništvo povećalo prekomjernu masu za 30% - jasno je da debljinu, više neko ikada prije, treba shvatiti ozbiljno. Osobito zato što liječnici upozoravaju kako je pretilost jedan od rizika za teški oblik Covid-a. Više o debljini i njezinom utjecaju na zdravlje, ali i koracima prema zdravijem životu, potražite OVDJE.

Redukcijske dijete, znamo to dobro, nisu način borbe protiv pretilosti. Ključ je u promjeni životnog stila i metodi razdvajanja namirnica (ili stručno trennkost; trennen=razdvajanje) prema principima dr. Williama Haya. Naime, dr. Hay je sa 40. godina bio teški bolesnik i to sve zbog prekomjerne tjelesne težine. Shvativši da će se njegov život ubrzo okončati ako nešto ne promijeni u prehrani, počeo je više razmišljati o onome što jede. U tri mjeseca izgubio je 19 kilograma, a osnova njegova načina prehrane bila je razdvajanje vrsta hrane koje se međusobno ne podnose. Naime, trennkost dijeli namirnice u tri grupe: one s pretežnim sadržajem bjelančevina (meso, perad, riba, bjelanjak, voće, proizvodi od soje), one s pretežnim sadržajem ugljikohidrata (sve vrste kruha, tjestenina, krumpir voće poput banana, kruška i sušenog voća, med, šećer) i tzv. neutralne namirnice (povrće, gljive, mliječni proizvodi, žutanjak, orašasti plodovi, biljne i životinjske masnoće). Osnovno je pravilo da se bjelančevine i ugljikohidrati ne miješaju, dok se neutralne namirnice mogu kombinirati uz obje grupe. Prema preporukama dr. Haya, ali i drugih prehrambenih režima koji su proizašli iz njegova režima, za doručak bi tako trebalo jesti isključivo lužnatu hranu i to najbolje voće; za ručak obrok bogat bjelančevinama (protenima), a za večeru ugljikohidrate, ali ne bilo kakve, odnosno ne kruh i tjesteninu, već voće, povrće i žitarice. Razmak između dva obroka trebao bi biti najmanje četiri sata, kako bi probava stigla odraditi svoje. Kao dodatna podrška u mršavljenju preporučuje se i korištenje farmakoloških supstanci koje smanjuju probavljivost lipida te djeluju tako da smanjuju potrebu za hranom.

Kirurško liječenje debljine

Metabolička kirurgija obuhvaća različite kirurške zahvate – ugradnju želučane premosnice, smanjivanje želuca ugradnjom medicinskog uređaja ili uklanjanje dijela želuca - kojima smanjuje volumen ovog probavnog organa. Kroz zahvate metaboličke kirurgije, osoba može izgubiti između 50 i 80 posto viška tjelesne težine unutar 12 mjeseci. No, osim toga, važan je i pozitivan utjecaj na razne metaboličke bolesti, pa – primjerice – unutar pet godina od operacije, čak 67% nekad pretilih osoba više nema problem s dijabetesom, dok se i pojava karcinoma statistički smanjuje za 40 do 60%. Kandidati za ovaj zahvat su osobe s već spomenutim indeksom tjelesne mase većim od 35 i barem dva komorbiditeta te BMI-om većim od 40, i to ako ne postoje kontraindikacije za opću anesteziju, kronično nekontrolirano psihičko oboljenje, nestabilne koronarne bolesti i sl. Važno je da se pacijenti raspitaju o svim mogućnostima i savjetuju s obiteljskim liječnikom kako bi se pravilno uputilo pacijente prema toj vrsti zahvata, osigurao najbolji mogući ishod te uskladile predoperativne i postoperativne aktivnosti. Zahvati metaboličke kirurgije u Hrvatskoj dostupni su putem liječničke uputnice u kliničkim bolnicama u Osijeku, Rijeci, zagrebačkoj Dubravi i u Općoj bolnici Varaždin.
Treba naglasiti da su komplikacije metaboličke kirurgije, poput pojave venske tromboze, plućne embolije ili zgrušavanja, relativno niske (rizik je manji od 1%, što je manje od operacije žuči), a četiri sata nakon zahvata pacijent se uz pomoć fizioterapeuta ustaje, a nakon dva do tri dana odlazi kući.

Koji trening 'liječi' pretilost?

Estetika je ono što prvo 'upadne u oko', pa je – htjeli to priznati ili ne – glavni razlog koji ljude navodi da se fizički pokrenu. No tjelesna aktivnost važna je jer reducira rizik od kroničnih bolesti povezanih s debljinom, prije svega dijabetesa, metaboličkog sindroma i bolesti srca. No nije svaki oblik rekreacije za pretile. Njima se za početak vježbanja preporučuje hodanje, plivanje ili vježbanje u vodi te trening na ergometru i sobnom biciklu. Ovisno o stanju osobe i mogućnostima prilagođava se intenzitet treninga, no generalno je pravilo da treba vježbati svakodnevno 30-ak minuta i na početku s manjim opterećenjem za tijelo, posebice zglobove i kosti, ali i srce, koje ne može izdržati napore. Kao prva aktivnost pretilih osoba, baš zbog srca i najmanjeg opterećenja za zglobove, preporučuje se hodanje. Ljudi s viškom kilograma sagorijevaju više kalorija hodajući od osoba prosječne težine, a kad steknu formu, svoju aerobnu aktivnost mogu unaprijediti jednostavnim hodanjem stepenicama gore i dolje, a potom postepeno uvoditi i druge oblike tjelesne aktivnosti: prvo plivanje, potom kardio trening na sobnom biciklu i ergometru, a kad postepeno steknu formu i druge funkcionalne vježbe. No, treba napomenuti kako neke osobe niti uz potpunu promjenu prehrane i redovitu tjelesnu aktivnost, nažalost neće biti u mogućnosti postići željenu i zdravu tjelesnu težinu. Osim toga, neke pretile osobe imaju pogoršanje zdravlja i trebaju brže i efikasnije rješenje, stoga je važno da postoje i dodatne opcije liječenja debljine, kao što je metabolička kirurgija.

Uloga psihe u mršavljenju

Koju ulogu u postizanju željene težine ima biološka osnova našeg tijela, a koju psiha, još je jedno pitanje koje intrigira znanstvenike. Filozofija vitkosti na prvi je pogled vrlo jednostavna – do porasta tjelesne težine dolazi kad je unos energije veći od njezine potrošnje. Ipak, dok neki ljudi relativno lako, s malo discipline, gube kilograme, drugi cijelog života pate kako bi postigli vitkost. Također, neki ljudi, iako su visokomotivirani, ne mogu se oduprijeti osjećaju gladi koji je prisutan usprkos velikim količinama hrane koju su pojeli. Zašto tijelo ne prepoznaje da mu je dosta? Osim potrebe za energijom, hrana nam nerijetko zadovoljava i potrebu za ugodom, ona nas smiruje kad smo pod stresom i utkana je u naš lifestyle – družimo se uz hranu i povezujemo je s lijepim trenucima. No sve to na neki su način i 'zamke' zbog kojih nam se može dogoditi da ne prepoznamo stvarne potrebe vlastitog tijela i pretjeramo s kalorijskim unosom. Psiholozi upozoravaju kako postoje biološki, psihološki i socijalni razlozi pretilosti te da nijedan od njih ne treba zanemariti. Naravno, stil života ključan je za vitkost, no istraživanja pokazuju kako su osobe niskog samopoštovanja, izražene senzibilnosti i sklonosti perfekcionizmu podložnije debljini. I određene emocije, poput straha, depresije, ljutnje, napetosti, straha ili srama, mogu izazvati veću potrebu za hranom. Dakako, ne treba zanemariti ni ulogu gena, kao i nekih bolesti. Različiti endokrini problemi, poput bolesti štitnjače ili nadbubrežne žlijezde, kao i pojačano lučenje inzulina koje potiče osjećaj gladi, mogu biti krivci za pretilost. Inače, kod liječenja pretilosti kirurškim putem, psiholog je - uz nutricionista -  sastavni dio barijatrijskog tima.

Filozofija debljine je naoko jednostavna. Prekomjerna težina i morbidna pretilost rezultat su skladištenja previše masti u tijelu koje se nakuplja ako osoba konzumira više kalorija nego što ih može iskoristiti tijekom svakodnevnih aktivnosti, no neki ljudi, doista, uz sve napore koje poduzimaju, prije svega tjelovježbu i redukcijsku prehranu, ne uspijevaju izgubiti suvišne kilograme. Za njih je put do zdrave tjelesne težine zahtjevniji, no i ne nemoguć, zahvaljujući metaboličkoj kirurgiji. Mnogi pogrešno misle da je riječ o skupom zahvatu, no on je besplatan i može se obaviti preko uputnice HZZO-a, a nakon što pacijenti smršave, smanjuje se i količina potrebnih lijekova za šećer i tlak, kao i pojavnost metaboličkih bolesti i karcinoma. Odlučite se na promjenu i napravite prvi korak prema zdravijem životu; Svjetski dan debljine koji se svake godine obilježava 4. ožujka neka bude najbolja 'pozivnica'.

*Sadržaj nastao u suradnji s Equestrisom.